U organizaciji Franjevačkog muzeja i galerije Gorica (FMGG) Livno obavljena su i završena istraživanja na novom arheološkom nalazištu u Suhači na Štitiću (Ničetove njive) kod Livna.
Terenski rad vodila je voditeljica arheoloških istraživanja Marija Marić Baković, muzejska savjetnica FMGG, uz arheologa Filipa Ćubela i nekoliko mladih volontera na terenu.
Kako su rekli istraživači, na temelju brojnih slučajnih nalaza, provedeno je sondažno istraživanje čiji su rezultati pokazali da se radi o još jednom izuzetno kompleksnom lokalitetu na području Livonije.
Ostaci rimske sepulkralne arhitekture
Otkriveni su i istraženi ostaci rimske sepulkralne arhitekture, kasnoantičkih grobova i srednjovjekovnih grobova, te brojni pokretni nalazi.
– Preliminarno možemo zaključiti da su se na ovom mjestu preko tisuću godina pokapali stanovnici antičkog i srednjovjekovnog naselja u Suhači – rekla je Marija Marić Baković.
Iskapanje je financiralo Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije, dok je Grad Livno organizator sustavnog arheološkog istraživanja Efremove kule (u sklopu projekta Stari grad u Livnu – grad Bistrica). ), čime je završena treća kampanja arheoloških istraživanja.
– Rezultati istraživanja potvrdili su kompleksnost ovog lokaliteta koji datira još iz kasnoantičkog doba, a kompleks zidina uz Efremovu kulu iz osmanskog doba je još veći i složeniji nego što se moglo pretpostaviti. Središnji objekt Efremove kule, koji je sagrađen na temeljima kasnoantičke utvrde, zajedno s pomoćnim prostorom sjeveroistočno od kule, okružen je pravokutnim sklopom zidova koji se zatim nastavljaju na znatno širi sklop zidova. koja prati cijelu visoravan Tiber. Svakim istraživanjem cijeli kompleks se proširuje novim zidinama, a uvjereni smo koliki će značaj imati za turistički potencijal grada Livna – istaknula je Marić Baković.
Pomoćni prostor
Prošle godine je istražen pomoćni utvrđeni prostor Efremove kule, sa zidovima debljine preko 4 m, na koji se nadovezuje novi kompleks zidova koji se nastavljaju iza kule, a iskopavanje u tom dijelu nije završeno. .
Rezultati tih istraživanja, kako su naveli, pokazali su da je riječ o složenoj fortifikaciji s obrambenom kulom, za koju pretpostavljaju da datira iz vremena Osmanskog carstva.
Uz kulu su, ističu, pronađeni stariji slojevi za koje se pretpostavlja da potječu iz rimskog doba, dok su na lokalitetu pronađeni ostaci kasnoantičke pravokutne građevine na kojoj su ostaci kompleksa Efremove kule koja je istražen do sada su pronađeni.
Pokretni nalazi
Dodaju da su uz ostatke kasnoantičke građevine pronađeni i pokretni nalazi karakteristični za rimsko doba, ulomci keramičkog posuđa, mentalni predmeti, noževi i igle, kao i koštani nalaz žetona koji je pretpostavlja se da je figura korištena u rimskoj društvenoj igri.
Ta druga faza istraživanja pokazala je da je riječ o mnogo složenijem kompleksu građevina nego što se mislilo te da su potrebna dodatna arheološka istraživanja kako bi se istražio cijeli kompleks oko Efremove kule.
Cilj svih dosadašnjih radova istraživačkog karaktera je zaštita, obnova i prezentacija tvrđave starog bistričkog grada.
