Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH objavio je upute i upozorenja za građane u vezi s legionalskom bolešću (legionelom) koja se širi regijom.
Legionarska bolest je oblik upale pluća koju uzrokuje bakterija Legionella spp. Nema specifičnih simptoma ili znakova koji je razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a za potvrdu dijagnoze potrebne su laboratorijske pretrage.
Simptomi se mogu pojaviti od dva dana do obično pet do šest dana nakon infekcije, ali ponekad razdoblje inkubacije može potrajati dulje. Često počinje suhim kašljem, povišenom temperaturom, glavoboljom, a ponekad i proljevom ili nelagodom prije pojave upale pluća, navode iz Zavoda.
Bolest se otkriva sporadično
Legionarska bolest javlja se diljem svijeta, ali je stopa pojavljivanja nepoznata jer mnogim zemljama nedostaju dobri sustavi nadzora za dijagnosticiranje i otkrivanje bolesti. U EU je 2021. godine prijavljena stopa legionarske bolesti bila 2,4 slučaja na 100.000 stanovnika.
Legionarska bolest se u Federaciji Bosne i Hercegovine otkriva sporadično (kod domaćeg stanovništva, kao i kod stranih državljana povezanih s boravkom u BiH – prijavljeno putem mreže ECDC).
Stopa smrtnosti od legionarske bolesti varira između pet i 15 posto, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju oboljele osobe. Ugroženiji su ljudi stariji od 50 godina od mlađih, kao i osobe oslabljenog imuniteta ili osobe s kroničnim bolestima. Osim toga, u opasnosti su i pušači.
Dok se širi
Iz Zavoda upozoravaju da se ljudi mogu zaraziti ako udišu sitne kapljice vode koje se nazivaju aerosoli koje nose bakteriju legionelu. Ako te bakterije dospiju u pluća, mogu izazvati infekciju. Legionarska bolest ne može se prenijeti pitkom vodom, jer bakterija mora u dišni sustav ući udisanjem. Naglašavaju da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Bakterije legionele prilično su česte u okolišu i prirodno postoje u izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije. Također se mogu naći u zemlji i kompostu. Ove bakterije mogu preživjeti na različitim temperaturama u okolišu. Također mogu rasti u projektiranim vodovodnim sustavima, najčešće povezanim sa zgradama i vodovodima kao što su sustavi tople i hladne vode, rashladni tornjevi, ovlaživači zraka, fontane i vruće kade.
Ako se dijagnoza postavi na vrijeme, liječenje se učinkovito provodi antibioticima, ističu u Zavodu.
Zaštitne mjere
Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od razvoja legionele na mjestima koja proizvode kapljice aerosola, a koje se mogu udahnuti.
Redovita provjera prisutnosti legionele i odgovarajuće mjere kontrole mogu spriječiti slučajeve legionarske bolesti na mjestima gdje su osobe s većim rizikom od bolesti izložene. To uključuje hotele, bolnice i staračke domove.
Učinkovite mjere za kontrolu bakterije legionele uključuju:
- Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući vodovod, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane;
- sustavi s hladnom vodom ispod 20 stupnjeva Celzijusa i sustavi s toplom vodom iznad 50°C za sprječavanje razvoja bakterija;
- Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u vodovodnim sustavima kako bi se smanjio rizik od stajaće vode;
- Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima;
- Sustave za opskrbu i distribuciju pitke vode koji se duže vrijeme ne koriste (npr. sezonski) potrebno je dezinficirati prije stavljanja u uporabu.
U FBiH nema zabilježenih oboljelih od legionarske bolesti, a upozorenje Zavoda dolazi nakon što su dvije osobe u Hrvatskoj preminule od zaraze ovom bakterijom.
