Starenje nije spor i linearan proces, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika sa Stanforda. Naime, starenje, posebice usporavanje metabolizma i pojava bora, odvija se u takozvanim ‘starosnim valovima’, a ne kao postupan proces. Studija objavljena u časopisu Nature Aging otkrila je da molekule u tijelu, te mikrobi i bakterije koje čine crijevnu mikrobiotu, prolaze kroz brze promjene u dvije ključne faze: između 44. i 60. godine.
– Ne samo da se mijenjamo polako, kako vrijeme prolazi, nego se događaju i neke iznimno dramatične promjene – rekao je Michael Snyder, doktor znanosti, profesor genetike na Sveučilištu Stanford i jedan od istraživača, u izvješću sveučilišta, prenosi portal 24sata.hr.
– Pokazalo se da su srednje četrdesete bile razdoblje velikih promjena, kao i rane šezdesete. I to vrijedi bez obzira na to koje molekule promatrate – dodao je.
Promjene na molekularnoj razini, kada dolazi do najvećih oscilacija u broju molekula i mikroba, utječu na rizik od kroničnih bolesti, sposobnost borbe protiv bolesti i tempo starenja, rezultati su istraživanja.
Promjene koje se događaju u četrdesetima povezane su s bolestima srca, funkcijom kože i mišića te načinom na koji tijelo metabolizira kofein, masti i alkohol.
Promjene u šezdesetima igraju ulogu u oksidativnom stresu, zdravlju imunološkog sustava, srčanim bolestima, metabolizmu kofeina, bolestima bubrega te starenju kože i mišića. To se uklapa u 12 ključnih obilježja starenja, kao što su kronična upala i stanično starenje, koji se javljaju na molekularnoj razini kako ljudi stare.
Ovo istraživanje također objašnjava veću osjetljivost starijih osoba na alkohol, debljanje i gubitak mišićne mase povezan s godinama.
Znanstvenici su proučavali više od 100 dobrovoljaca u dobi od 25 do 75 godina koji su darivali krv ili druge biološke uzorke svakih nekoliko mjeseci tijekom gotovo dvije godine. Analizirane su promjene u više od 135.000 molekula i mikroba.
Autori studije zaključili su da se velika većina molekula i mikroba, njih 81%, ne mijenja linearno s dobi pojedinca. Najbrže promjene zabilježene su u srednjim četrdesetim i ranim šezdesetim godinama, i kod muškaraca i kod žena.
“Ovo sugerira da iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama kod žena u srednjim 40-ima, vjerojatno postoje drugi, značajniji čimbenici koji utječu na te promjene kod oba spola”, rekao je dr. Xiaotao Shen, autor studije i docent na Sveučilištu Nanyang u Singapuru, u izjavi sa Stanforda. Identificiranje i proučavanje tih čimbenika trebalo bi biti prioritet za buduća istraživanja, zaključio je.
Mehanizmi koji objašnjavaju zašto dolazi do brzih molekularnih promjena u ta dva ključna razdoblja uglavnom su nepoznati.
Studija je samo pratila podatke u razdoblju od dvije godine i šalje jasnu poruku: posebnu pozornost treba posvetiti zdravlju u srednjim godinama kako bi se borili protiv molekularnih promjena koje su izvan vaše kontrole.
To znači redoviti trening snage kako bi se spriječio gubitak mišića, svakodnevna tjelovježba kako bi se smanjio rizik od srčanih bolesti i jedenje hranjive, cjelovite hrane kako bi se smanjilo usporavanje metabolizma, piše msn.
