Veleposlanik Njemačke u Bosni i Hercegovini Thomas Fitschen i Francois Delmas, veleposlanik Francuske u Bosni i Hercegovini, napisali su zajedničku kolumnu povodom godišnjice Elizejskog sporazuma koji je bio prekretnica u poslijeratnoj Evropi.
Elizejski sporazum koji su 22. siječnja 1963. potpisali njemački kancelar Konrad Adenauer i francuski predsjednik Charles de Gaulle bio je povijesna prekretnica u poslijeratnoj Europi. Otvorio je put eri bez presedana mira, prijateljstva i suradnje između dvaju naroda koji su imali dugu povijest krvavih ratova i zakletog neprijateljstva. Pouke iz Elizejskog sporazuma danas su značajno prisutne u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Europi, u zemlji i regiji uronjenoj u vlastitu povijest podjela, stradanja i rata.
Mostovi kroz povijest
Put kojim su krenule Francuska i Njemačka privlači posebnu pozornost ove 2025. godine, koju karakteriziraju značajne obljetnice koje ukazuju na krhku prirodu mira i dug put do stabilnosti.
Kraj Drugog svjetskog rata i nacistička vladavina terora prije 80 godina označili su početak postupne, ali još uvijek nepotpune promjene u Europi od kontinenta obilježenog sukobima do ujedinjenog kontinenta utemeljenog na suradnji, integraciji i kolektivnoj sigurnosti.
Trideseta obljetnica potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma podsjeća nas da je mir dragocjen i da ga moramo čuvati. Rasprave oko obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici pokazuju koliko daleko još moramo ići do istinskog pomirenja sjećanjem.
Temelj za europsko jedinstvo
Pouka Elizejskog sporazuma je jasna: trajni mir zahtijeva iskreno opredjeljenje za pomirenje bivših zaraćenih strana. Njemačka i Francuska odvažile su se suočiti s izazovima obnove povjerenja, rješavanja povijesnih nepravdi i stvaranja integrativnih institucija.
Iako je ugovor prvenstveno bio usredotočen na pomirenje naroda i jačanje bilateralnih odnosa između Francuske i Njemačke, također je pružio politički primjer šire primjene za Europu. [Njegov duh i danas još predstavlja temelj evropske integracije, temelj koji su usvojile druge države članice Evropske unije i usvojit će ga zemlje koje teže pristupanju EU.]
Druga lekcija je da je pomirenje dinamika koju treba neprestano njegovati. Ne dolazi jednostavno s vremenom, kao da se događa samo od sebe. Niti je to faza koja se postiže jednom zauvijek i koja se sprema u potpis ispod nekog teksta.
Implikacije Elizejskog sporazuma neprestano su se razvijale, a sljedeće generacije ispunjavale su taj tekst životom, neprestano ga prilagođavajući izazovima naših današnjih društava i političkih sustava. Sklapanje Aachenskog sporazuma 2019. godine između predsjednika Macrona i kancelarke Merkel, kojim se dodatno učvršćuje Elizejski sporazum, svjedoči ne samo o iznimnom uspjehu ovog političkog pothvata, već io tome koliko je važno obnoviti duh pomirenja kroz stvaranje novih oblika suradnje. Ovi napori za uspostavu pomirenja i reformi mogu poslužiti Bosni i Hercegovini i cijelom Zapadnom Balkanu kao inspiracija na njihovom europskom putu. Unatoč ključnoj ulozi koju je Daytonski sporazum odigrao u okončanju rata, i dalje je potrebno zajednički raditi na ustavnim reformama.
Ove reforme su ključne kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina ispuni europske standarde za modernu, integrativnu i multietničku demokraciju – demokraciju koja promiče jednakost svih građana, oslobođena je diskriminacije i utire put prosperitetu.
80 godina od Drugog svjetskog rata: pouke za danas
Dok su u Bosni i Hercegovini još uvijek vidljive sjene rata, iskustva Francuske i Njemačke, koje su dijalogom i pomirenjem uspjele prevladati svoju povijest temeljenu na nasilju, kao i iskustva drugih zemalja Europske unije, uče nas da Trajna stabilnost temelji se na nastavku rada na liječenju rana iz prošlosti i na jedinstvenoj viziji zajedničke budućnosti za koju smo uvjereni da je europska budućnost.
Genocid u Srebrenici: Poziv na pravdu i sjećanje
Genocid u Srebrenici je bolan podsjetnik na posljedice etničke mržnje i netolerancije. Sjećanje na ovu tragediju – zajedno s lekcijama iz Drugog svjetskog rata – zahtijeva od nas kao kontinenta da budemo oprezni kako bismo kroz vladavinu prava zaštitili ljudska prava, očuvali dostojanstvo svih naroda i spriječili pojavu mržnje, revizionizma. i podjela.
U povodu 30. godišnjice genocida moramo odati počast žrtvama Srebrenice, ne samo kao tragediji iz prošlosti, već i kao pozivu na djelovanje u sadašnjosti. Suočeni s mržnjom i neizrecivim užasom genocida, tražili su se istina, pravda i pomirenje. Zadatak je svakog pojedinog političkog vođe u cijeloj zemlji pobrinuti se da se postignu ti napori odgovornosti, pomirenja i ozdravljenja. A to nikako ne isključuje sjećanje na sve civilne žrtve prošlog stoljeća, koje sve zajedno imaju svoje mjesto u našem kolektivnom sjećanju.
Zaključak: Put naprijed
Dok obilježavamo godišnjicu Elizejskog sporazuma i razmišljamo o nadolazećim godišnjicama završetka Drugog svjetskog rata, genocida u Srebrenici i Daytonsko-pariškog sporazuma, podsjećamo se da je mir i krhak i dragocjen. Primjer Francuske i Njemačke, čiji su čelnici država i vlada imali hrabrosti i vizije predano raditi na pomirenju i puno ulagati u mlade kako bi prevladali bolnu povijest i izgradili Europu zajedništva i suradnje, daje nadu svima koji žele bolju budućnost za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan.
Elizejski sporazum podsjeća nas na transformativnu snagu, ali i na potrebu pomirenja sjećanja. To je korak prema jedinstvu i povjerenju u srcu europskog identiteta.
Poštujmo prošlost, učimo iz njenih lekcija i radimo zajedno za budućnost u kojoj mir, pravda i suradnja cvjetaju za sve, poručili su veleposlanici Fitchen i Delmas u zajedničkoj kolumni.
