Pokušaj bošnjačkih žrtava silovanja i drugih ratnih zločina da preko Hrvatske i njezina pravosuđa izdejstvuju izvršenje američke presude Radovanu Karadžiću i naplate odštetni zahtjev od 4,9 milijardi dolara, barem za sada, nije uspio, piše. Slobodna Dalmacija.
Općinski sud u Zagrebu. pod predsjedanjem Ive Tisanić Vilček odbio je priznati 24 godine staru presudu suda za Južni okrug New Yorka pod nazivom “Jane Doe protiv Karadžića”, koja je 2020. obnovljena i produljena zbog opasnosti od zastara pred nadležnim tijelima u Americi.
Godinama ranije tužitelji i njihovi pravni timovi pokušavali su spomenutu presudu, koja je po zakonima SAD-a već odavno postala pravomoćna, provesti na američkom tlu, no činjenica da su SR Jugoslavija, kao i njeni nasljednici, nisu imali dovoljno imovine iz koje bi se naplatile 22 žrtve, među kojima su i oni iz predmeta „R. Kadić i sur. protiv Karadžića”, gdje je žrtvama silovanja dodijeljena odšteta od 750 milijuna dolara.
Zašto Hrvatska?
Isti problem pojavio se i kada su njihovi pravni timovi to pokušali učiniti u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, samoj Bosni i Hercegovini. Na kraju je izbor pao na Hrvatsku, zbog zaostale imovine nakon raspada zajedničke države i nikad dovršene sukcesije, kao i činjenice da je RH 2013. postala članica EU, a priznanjem bi presuda postala ovršna na području cijele Unije.
Općinski sud u Zagrebu prvi se put suočio sa zahtjevom za priznanje američke presude u proljeće 2021. godine. I tada je odbijena, i to iz proceduralnih razloga (tužitelji nisu precizirali tko je protustranka protiv koje se tereti), no godinu dana kasnije Županijski sud u glavnom gradu Hrvatske tu je odluku ukinuo i sve vratio na prvostupanjski, piše. Slobodna Dalmacija.
Sada su tužitelji jasno poručili da uz Karadžića suprotstavljenim stranama smatraju Srbiju, Crnu Goru, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, zbog uloge koju su imali u ratu 90-ih, ali ni to im nije puno pomoglo. .
– Republika Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, kao ni njen entitet Republika Srpska, nisu, kako je ranije navedeno, sudjelovale u predmetnim inozemnim sudskim postupcima, niti u osnovnim inozemnim sudskim postupcima u kojima je donesena pravomoćna presuda. , koju je predmetna stranka obnovila sudskom odlukom za koju se predlaže priznanje – stajalište je zagrebačkog suda.
Što je još važnije, po njima bi širenje učinaka ove strane sudske odluke na navedene države bilo protivno i javnom poretku Republike Hrvatske.
– U pogledu nadležnosti sudova u Republici Hrvatskoj za suđenje stranim državama i međunarodnim organizacijama primjenjuju se pravila međunarodnog prava. Prema pravilima međunarodnog običajnog prava, strana država uživa imunitet od suđenja u drugoj državi za radnje u kojima se pojavljuje kao nositelj javnih ovlasti – napisala je sutkinja u rješenju.
Imao je i dodataka, poput činjenice da hrvatski pravni poredak ne poznaje institut sudske odluke koja zamjenjuje raniju pravomoćnu presudu suda u svrhu obnove i produljenja ranije pravomoćne presude suda, kao i kaznene odštete u svrhu prevencije budućih zločina.
Zatezne kamate
Naime, 2000. godine sud u New Yorku dodijelio je svakoj od žrtava između 15 i 30 milijuna dolara odštete i još 100 milijuna kaznene odštete za silovanje, teške tjelesne ozljede, psihičko i tjelesno zlostavljanje, duševnu bol… Danas su svi to je zajedno sa zateznim kamatama (12 posto godišnje prema američkim zakonima) poraslo na 129 milijardi dolara.
Odbijanje zagrebačkog suda poprilično je iznenadilo žrtve i njihove pravne savjetnike, među kojima su se dosad u javnosti najviše isticali Muradif Pajt, Bošnjak s američkom adresom, i odvjetnik Ramo Atajić. Drže da hrvatsko pravosuđe uopće nije smjelo ulaziti u meritum spora, već jednostavno priznati američke presude, kako onu iz 2000., tako i onu proširenu iz 2020. godine.
– Sud je pokazao da ne zna koje su pravne i međunarodne obveze Republike Hrvatske prema američkim presudama. Postoje sporazumi i konvencije koji obvezuju Republiku Hrvatsku na priznavanje pravomoćnih američkih presuda ne ulazeći u meritum i otvarajući bilo kakvu raspravu.
Bivša SFR Jugoslavija, kao i prethodna, imala je naslijeđeni trgovinski ugovor koji, između ostalog, jamči zaštitu američkih interesa u Republici Hrvatskoj u području pravne sigurnosti, a prvenstveno se odnosi na pošteno, pošteno i zakonito pravosuđe. postupak u priznavanju i izvršenju pravomoćnih sudskih odluka u arbitražnim, trgovačkim, građanskim, obiteljskim i drugim postupcima zaključenim u SAD-u.
Prekršene su i konvencije EU-a i Ujedinjenih naroda, a da ne govorimo koliko se čekalo na donošenje odluke u predmetu koji je morao biti označen kao hitan – ogorčen je Pajte.
On, kao i ostali uključeni u savjetnički tim, uvjeren je da će sve imati poprilične reperkusije.
– Nepriznavanje američkih presuda utjecat će na bilateralne odnose RH i SAD-a. Postavlja se pitanje motiva, odnosno zašto Hrvatska riskira narušavanje odnosa sa svojim strateškim partnerom zbog presuda koje će u budućnosti prvenstveno pogoditi aktere agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu?
U presudi se čak navodi da se odbijanjem verifikacije presude “štite hrvatski nacionalni interesi”, pa je važno odgovoriti koji je to nacionalni interes, ako se ovom odlukom srpski agresor štiti od sankcija, a uskraćuje zadovoljština žrtvama genocid, od kojih su neki hrvatski državljani ! O moralno-povijesnom aspektu da i ne govorimo.
Republika Hrvatska nedavno je u Općoj skupštini UN-a glasala za rezoluciju o Srebrenici, a ovom rezolucijom šalje sasvim suprotnu poruku – kažu najavljujući apel, ali i internacionalizaciju ove problematike.
S druge strane, Ministarstvo pravosuđa i uprave RH, kada je zahtjev stigao u Zagreb, poručilo je da kao tijelo izvršne vlasti ne može tumačiti sudske odluke, postupke pred sudovima niti komentirati sudske spise.
– Sudovi su samostalna i neovisna pravosudna tijela čija je neovisnost sudbene vlasti zajamčena Ustavom RH – njihov položaj tada nije promijenjen i danas su u Ministarstvu koje je od Ivana Malenice preuzeo Damir Habijan.
Tajni sastanak Dodika i Milanovića
– U pozadini tajnog sastanka Milorada Dodika s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem na Hvaru prošlog utorka zapravo je golemi politički i ekonomski problem koji će uskoro pogoditi Srbiju i BiH. entiteta Republika Srpska, a Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spas spasa traže upravo u Milanoviću – napisao je ljetos sarajevski analitičar i stručnjak za sigurnost Edin Subašić.
Prema njegovim riječima, Dodik je po Vučićevom nalogu odletio na noge Milanoviću kako bi od hrvatske predsjednice zatražio da svojim utjecajem na Općinskom sudu u Zagrebu zaustavi provjeru (a time i izvršenje) pravomoćnih presuda Američki sud protiv Srbije i RS po tužbama žrtava genocida iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pantovčak to nije ni potvrdio ni demantirao, piše Slobodna Dalmacija.
