Banjalučki maraton, četvrti po redu, bit će održan sutra. Prijavljeno je oko 750 sudionika sa svih kontinenata, osim Afrike. Tako će ulicama Banjaluke trčati trkači koji pripadaju više od 30 nacionalnosti.
Uz maraton duljine 42,19 kilometara, bit će i raznih utrka koje će zadovoljiti svačiji izazov. Prije svega, to je banjalučki polumaraton (21,1 kilometar). Zatim Dream Team štafeta (10 kilometara), banjalučki sprint na 10 kilometara, Bambini maraton, utrka za najmlađe i Fun Run utrka.
Direktor Banjalučkog maratona Miloš Lolić kaže za Fenu da će ove godine sudionici moći iskusiti novu trasu, koja je izmijenjena za maraton i polumaraton.
– Trasa je promijenjena kako bi trkači što bolje doživjeli Banja Luku. Više se bazira na centar ili urbanu i prigradsku jezgru Banje Luke kako bi stranci, koji imaju najveći postotak sudionika maratona, tijekom trčanja upoznali naš grad – pojašnjava Lolić.
Kompletna trasa polumaratona bit će u središtu grada, a sve su rute certificirane od strane Svjetske asocijacije za trčanje na duge staze (AIMS).
– Ima oko 700-800 prijavljenih, odnosno obrađenih prijava. Teško je reći koliko će ih se pojaviti na sam dan utrke, a utvrđeni postotak je da između 10 i 20 posto prijavljenih ne dođe na utrku iako su platili sudjelovanje. Tako da očekujemo oko 600-700 trkača na ulicama Banje Luke za maraton, polumaraton i trčanje na 10 kilometara – dodaje Lolić.
Na Bambini utrci očekuje se oko 300 djece te 500 do 1000 ljudi na Fun run-u ili Fun Run-u, humanitarnoj utrci, odnosno utrci namijenjenoj cijeloj obitelji od Trga Krajine do Kaštela.
– Lijepa je ta utrka, ponekad idu i djeca na biciklima, trče se i kućni ljubimci – kaže Lolić.
Prema njegovim riječima, u maratonu najviše učestvuju stranci, oko 60-70 posto, polovica polumaratona su stranci, a druga polovica trkači iz BiH, dok je većina stanovništva u utrkama do 10 kilometara. su iz Bosne i Hercegovine plus regije.
– Važna činjenica koju ne smijemo zaboraviti jeste da se ove godine održava 10. Banjalučki polumaraton i uvijek sebi dajem za pravo da kažem da je to manifestacija koja je počela da se trči u našem gradu. Trčanje sada izgleda kao pravi rekreativni sport koji je prihvaćen, to više nije sport na koji se gleda s nekom stigmom kao na čovjeka koji zimi trči u tajicama – napominje Lolić.
Kaže da su mu organizatori utrka iz većih gradova, poput Ljubljane i Beograda, rekli da je prvih 10 godina najteže, da su i oni prošli kroz identične poteškoće.
– Zato se nadam da će sugrađani shvatiti važnost ove manifestacije i da će se u što većem broju pridružiti u nedjelju na ulicama našeg grada. Mislim da malo ljudi zna koliko je važna podrška trkačima, čak i onima fizički najspremnijima. Zna se dogoditi da trkač ponekad udari u neku nevidljivu barijeru koja ga obeshrabruje i stvara probleme, pa je psihički blokira. Zato je podrška sugrađana prijeko potrebna – ističe Lolić.
Podsjeća da je Banjalučki maraton na mapi Turističke organizacije, koja je sama po sebi više turistička. Značajan broj trkača trči maraton jer su, kako objašnjava, “sakupljači” gradova ili država.
– Ti ljudi se nikada ne bi odlučili trčati u Banjoj Luci ili bilo gdje drugdje da nema maratona i zato je to poseban turistički kapacitet. Maraton je najprestižnija disciplina koja se veže uz najveće svjetske metropole kao što su New York, Chicago, Boston, Tokio, London i Berlin – naglašava Lolić.
Time Banjalučki maraton stavlja Banja Luku na mapu svijeta, jer je uvrštena u kalendar AIMS-a i Svjetskog maratona.
– I ove godine imamo čast poklopiti se na isti dan s Berlinom, događajem koji izaziva najveću pozornost u svijetu. Ako pogledate kalendar AIMS-a, Banja Luka je odmah dva mjesta iznad Berlina. Mislim da je dobar dio ljudi prvi put čuo za Banju Luku upravo zbog toga – smatra Lolić.
Napominje da je svjestan kako Banjalučani u posljednje vrijeme reagiraju na prometne gužve, koje će sutra ostati “zaključane” u pojedinim ulicama.
– Ali maraton se događa jednom godišnje, ulice se zatvaraju jednom godišnje i vjerujem da će sugrađani imati razumijevanja. Trudili smo se da manifestacija krene što ranije kako bismo što prije raščistili ulice – zaključuje Lolić.
