Vršnjačko nasilje na području Unsko-sanskog kantona je u porastu, što je problem kojim se nedavno na posljednjoj sjednici bavila Vlada USK, pišu. “Nezavisne novine”.
Teži oblici
Prema podacima policije, proteklu kalendarsku godinu obilježilo je povećanje ukupnog broja slučajeva vršnjačkog nasilja, broja počinitelja i broja žrtava.
– U 2023. godini ustrojstvene jedinice policijske uprave evidentirale su ukupno 97 slučajeva vršnjačkog nasilja, što je 52 slučaja više nego u 2022. godini.
Evidentirano je ukupno 118 počinitelja vršnjačkog nasilja, što je opet za 62 više nego prethodne godine, te 85 žrtava vršnjačkog nasilja, što je za 45 više.Svi ovi podaci su zabrinjavajući i moraju im se posvetiti odgovarajuća pažnja – kazao je Adnan Habibija, ministar. unutarnjih poslova u Vladi USK.
Policija se s posljedicama ove negativne društvene pojave uglavnom susreće kada ona poprimi ozbiljnije oblike, a pretpostavlja se da se veliki broj slučajeva uopće ne prijavljuje.
– Moramo poticati žrtve da prijave nasilje, bez obzira na to o kakvom se nasilju radi i tko su njegovi počinitelji. Samo tako možemo učinkovitije djelovati na suzbijanju i prevenciji ove pojave – smatra Habibi.
Iz policije navode kako je karakteristično da je u posljednje vrijeme, osim fizičkog nasilja, sve izraženiji oblik nasilja putem interneta i mobitela. Također, zabrinjavajuća je okolnost da se veliki broj ovakvih slučajeva događa u školskim prostorima.
Velika pozornost
– U proteklom razdoblju veliku pozornost posvetili smo edukaciji policijskih službenika o načinima prevencije i borbe protiv vršnjačkog nasilja, a pojačali smo i prisutnost policijskih službenika u obrazovnim ustanovama – navode iz policije.
Prema riječima psihologa Edina Biščevića, vršnjačko nasilje ima različite korijene i uzroke u društvu.
– Prije svega korijene treba tražiti u obitelji jer se obično tamo gdje su djeca izložena nasilju u obitelji vrbuju budući zlostavljači. Također, tu je i moment društvenih mreža, gdje je nasilje u velikoj mjeri prisutno, a djeca i mladi tada usvajaju takve obrasce ponašanja kao poželjne – kaže Biščević.
