Vrijedi reći da je vrhovni sud u ovoj zemlji posebno naklonjen Maduru, koji je na vlasti od 2013. godine. Iako je izabran na izborima, postoje sumnje u legitimitet izbornog procesa, s obzirom na kontrolu koju njegova Ujedinjena socijalistička partija ima nad Venezuelom.
Kada je stigla odluka vrhovnog suda, što se i očekivalo, kritike su stigle iz čak 10 južnoameričkih zemalja i SAD-a.
Vlade Gvatemale, Argentine, Kostarike, Čilea, Ekvadora, Paname, Perua, Paragvaja, Dominikanske Republike, Urugvaja i SAD-a potpisale su zajedničku izjavu, zahtijevajući “neovisnu potvrdu” izbornog rezultata.
Također su izrazili “duboku zabrinutost” zbog kršenja ljudskih prava počinjenih tijekom Madurovog postizbornog gušenja, za koje aktivisti kažu da je dovelo do uhićenja više od 1600 ljudi i ubojstva najmanje 24 osobe.
Iznenađujuće, najavu su podržale ne samo konzervativne vlade koje su dugo bile neprijateljski raspoložene prema Madurovu navodno socijalističkom pokretu, već i administracija čileanskog progresivnog predsjednika Gabriela Borica – sada jednog od najglasnijih kritičara Venezuele – i administracija gvatemalskih čelnika koji također ne može Bernarda Arévala opisati kao desničara.
“Imamo posla s diktaturom koja krivotvori izbore”, rekao je Borić nakon presude vrhovnog suda, odbacujući ideju da je Madurov režim ljevičarski.
Izvor: Klix.ba
