Unatoč obećanjima o europskim standardima, Vlada Trojke-HDZ dovela je bosanskohercegovački filmski i audiovizualni sektor u dosad najgoru poziciju, stoji u priopćenju koje su potpisali Udruga filmskih djelatnika u Federaciji BiH, Udruga redatelja u Bosne i Hercegovine i Udruženja filmskih snimatelja u BiH.
Kako navode u priopćenju, prošli tjedan su otvorenim pismom govorili o nepoštivanju Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, koji direktno ugrožava filmske autore, producente i kabelske operatere u cijeloj Bosni i Hercegovini. Sada skreću pozornost na ono što se događa s načinima financiranja i uređenja kinematografije i audiovizualnog sektora u Federaciji BiH.
– Kao strukovna udruga koja okuplja filmske djelatnike učinili smo sve da pokrenemo sveobuhvatne i potrebne procese kako bismo pravno, organizacijski i financijski audiovizualni sektor i bosanskohercegovački film, kao najuspješniji kulturni proizvod, postavili na stabilne temelje u skladu s s europskom praksom. Putem javnih pisama i dopisa upoznali smo partnere u Vladi s izazovima i mogućim rješenjima. Više puta smo se sastajali s predstavnicima vlasti, predsjednicima stranaka i predlagali rješenja kako bi bosanskohercegovačka kinematografija bila još uspješnija. Udruženje direktora BiH je u srpnju ove godine upozorilo da, unatoč svim pričama i obećanjima, i dalje imamo očajnički odnos Vlade Federacije prema Bosni i Hercegovini. kinematografije koja dovodi do gašenja produkcije, a tada su Vlada i partneri u Vladi obećali da će se uskoro nešto promijeniti, najavljujući nekoliko konkretnih koraka.
No, reakcije na naše daljnje brojne pisane upite izostale su u potpunosti, a očiti razvoj događaja nažalost potvrđuje nezainteresiranost nadležnih za regulaciju domaćeg audiovizualnog sektora prema europskim ili, barem, regionalnim standardima – stoji u zajedničkom priopćenje tri udruge.
Kako dalje navode, važeći Zakon o kinematografiji, prema kojem ovaj sektor djeluje u Federaciji BiH, je zakon donesen u SFRJ.
– Udruge su dobile obećanje premijera da će formirati povjerenstvo od stručnjaka iz Federacije i filmskih udruga koje će modernizirati i prilagoditi zastarjeli prijedlog Zakona o kinematografiji i audiovizualnom stvaralaštvu specifičnom propisu Federacije i EU. zakoni. No, umjesto da se radi na Zakonu, Zakon je bez našeg znanja stavljen u proceduru, a potom i odbijen, a da o tome nismo niti bili obaviješteni – stoji u priopćenju.
– Zašto nema političke volje da se Zakon donese? Natječaj Fondacije za kinematografiju za 2023. godinu poništen je zbog nepravilnosti u radu kao posljedica nezakonitog postupanja prethodnog Upravnog odbora kojeg je imenovala Vlada Federacije unatoč protivljenju strukovnih udruženja. Gdje je nestao novac iz 2023. Vlada je smanjila financiranje Zaklade za kinematografiju za 2024., pravdajući se postojanjem neraspoređenih sredstava iz 2023. Zaklada za kinematografiju raspisala je natječaj za 2024. u zadnji čas (16. listopada 2024.), a natječaj se temeljio na smanjenom proračunu za 2024. i novom Pravilniku koji, nažalost, ne slijedi pozitivne europske standarde, niti je usklađen sa strukom. S obzirom na kratke rokove, problematičan Pravilnik i činjenicu da filmska umjetnost i cjelokupni AV sektor nisu prioritet Vlade, postavlja se pitanje hoćemo li nakon nemogućnosti raspodjele proračuna Zaklade za kinematografiju u 2023. godini imati problem i s proračunom za 2024. – postavljaju pitanje iz ove tri udruge.
Iako obećan, do nastavka rada BH Content Laba nije došlo i projekt je praktično ugašen.
-Zašto, kada je BH Content Lab za kratko vrijeme uspio BiH pozicionirati kao najuspješniju produkciju serija u regiji? Obećani plasman dodatne dividende BH Telecoma dijelom prema av sektoru do sada nije realiziran, niti je, kao transparentan i jasan proces, prezentiran javnosti. Na koji način su ili će biti raspoređene obećane dodatne dividende BH Telecoma – pitaju tri udruge.
Navode i da je Filmski centar Sarajevo blokiran. Tvrde da Vlada i trojka nisu učinile ništa da se spasi nacionalno blago Bosne i Hercegovine.
– Je li građevinsko zemljište u vlasništvu Filmskog centra razlog što je Filmski centar Sarajevo doveden u tu situaciju – pitaju se u saopćenju.
Iako je u kolovozu, tijekom Sarajevo Film Festivala, za medije organizirano javno potpisivanje pristupa Eurimagesovom fondu za dramske serije, Bosna i Hercegovina još nije službeno postala članica.
– Zašto je i ovo obećanje prekršeno – postavljaju još jedno pitanje iz tri udruge.
Podsjećaju da je Kanton Sarajevo jedini koji ima odvojeno financiranje filmskih projekata i poticaje za filmsku proizvodnju. U planiranom proračunu Kantona Sarajevo za 2025. godinu, koji upravo ulazi u proces javne rasprave, predviđeno je ozbiljno smanjenje sredstava za filmsku produkciju (40%), kao i drastično smanjenje poticajnih sredstava (40%), te smanjenje sredstava za financiranje samostalnih organizacija iz područja kulture (gotovo 60%).
– Smanjenja smo osjetili već 2024. godine, kada sva sredstva predviđena za film nisu do kraja raspoređena. Da li se prilikom izrade proračuna vodilo računa o posljedicama ovih rezova na ionako osiromašeni avio-sektor u Kantonu Sarajevo i je li Vlada svjesna pogubnosti ovog proračuna? Novac uložen u AV proizvodnju donosi minimalno četiri puta veći promet od uloženog, čime se kroz poreze i povećanje obujma proizvodnje jamči povrat proračunskih ulaganja. Veći obujam proizvodnje stvara širu tehničku bazu i, u kombinaciji s poticajima za AV sektor, donosi visokobudžetne inozemne projekte. Inozemne produkcije i snimanja visokobudžetnih projekata podižu razinu domaće produkcije i čine je konkurentnijom na međunarodnoj razini. Sve ovo potvrđuje i činjenica da proračuni namijenjeni AV sektoru u zemljama regije gotovo svake godine rastu, ne samo iz kulturnih razloga, već i iz ekonomskih razloga te s ciljem razvoja nacionalnih AV industrija – priopćenje. glasi.
Kao primjere navode Vladu Slovenije koja je za 2025. povećala filmski proračun na nešto više od 29 milijuna KM, Hrvatski audiovizualni centar ima godišnji proračun od preko 30 milijuna KM, dok Filmski centar Srbije posluje s oko 24 milijuna. KM godišnje.
-S druge strane, planirani budžet Fondacije za kinematografiju Sarajevo Federacije BiH za 2024. godinu smanjen je na ukupno 3 milijuna KM! – podvlače.
– U tom kontekstu ne tražimo nikakvu iznimku, ne pokušavamo stvarati nepotrebne strukture, već samo tražimo sinkronizaciju s praksom zemalja EU u području kinematografije. Tražimo organiziran i transparentan sustav, koji prati standarde i postotke koji se izdvajaju za film u proračunima zemalja EU.
BH talenti odlaze, a država Bosna i Hercegovina ostaje bez domaćeg sadržaja. Postajemo kolonija tuđih slika, prikaza i priča. Dvije godine su potpuno izgubljene, a vrijeme je odavno isteklo – stoji u priopćenju koje su potpisali Udruženje filmskih djelatnika u Federaciji BiH, Udruženje redatelja u BiH i Udruženje filmskih djelatnika u BiH. .
