Ministarstvo pravde Crne Gore namjerava podići starosnu granicu za odlazak sudija u penziju kroz izmjene i dopune Zakona o Sudskom vijeću i sudijama, o čemu se izjasnila Venecijanska komisija (VK), pišu Vijesti.me.
– Smatra se da su razlozi za prestanak sudačke funkcije koji se odnose na ispunjenje uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu nastali kad sudac, predsjednik suda ili predsjednik Vrhovnog suda navrši godine života. od 67 – stoji u Nacrtu.
Status sudaca Ustavnog suda
Venecijanska komisija je u svom mišljenju, objavljenom 6. svibnja, navela da je tijekom internetskih sastanaka više sugovornika iznijelo stav da ovu temu treba urediti Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju (PIO), imajući u vidu članak 121. Ustava, kojim je propisano da sucu dužnost prestaje između ostalog i kada ispuni uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Člankom 17. Zakona o PIO propisano je da osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja i 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.
– No, s obzirom da Zakon o PIO nije organski, ovaj lex generalis (opći zakon) ne isključuje mogućnost da se pitanje prestanka sudačke funkcije uredi Zakonom o Sudbenom vijeću i sucima, kao lex specialis koji uređuje sudačku profesiju – stoji u mišljenju VK.
Do sada je vladajuća većina pokušavala, najprije izmjenama Zakona o Ustavnom sudu, a potom i izmjenama Zakona o PIO-u, produžiti mandat sucima Ustavnog suda koji su, prema Zakonu o PIO-u, u 2018. ispunjavaju uvjete za mirovinu ove godine.
Predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić te suci Budimir Šćepanović i Dragana Đuranović ove godine ispunjavaju uvjete za odlazak u mirovinu.
No, nakon reakcija javnosti i upozorenja EK, Vlada je najprije povukla prijedlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu, a zatim i prijedlog izmjena Zakona o PIO-u. Prijedlozima je bilo predviđeno da se dob za odlazak u mirovinu sudaca Ustavnog suda podigne sa 65 na 67 godina.
Budu li usvojene, ove se izmjene ne odnose na status sudaca Ustavnog suda, već samo na sve ostale suce.
Iz Ministarstva pravosuđa za “Vijesti” je rečeno kako očekuju da će izmjene Zakona o Sudbenom vijeću i sucima, nakon mišljenja Vrhovnog suda, biti usvojene na Vladi krajem svibnja, kada će biti usvojene i izmjene Zakona. o Državnom odvjetništvu, Posebnom državnom odvjetništvu i Zakonu o kaznenom postupku kao i Nacrt strategije reforme pravosuđa 2024.-2027.
Ovaj set propisa važan je za dobivanje Interim Benchmark Compliance Assessment Report (IBAR) za poglavlja 23 i 24, koje se očekuje u lipnju.
– Usvajanje prijedloga ovih zakona od strane Vlade očekuje se do kraja svibnja, a nakon pribavljanja mišljenja Venecijanske i Europske komisije te usklađivanja sa sugestijama tih komisija, kao i provedbe propisanih nacionalnih procedura , nakon čega će biti upućeni u Skupštinu na usvajanje – poručili su iz Ministarstva na čijem je čelu ministar pravosuđa Andrej Milović.
Podsjećaju da je Programom pristupanja Crne Gore Europskoj uniji 2024-2025 utvrđen prijedlog izmjena i dopuna ovih zakona planiran za drugi kvartal 2024. godine.
Prijedlozi navedenih zakona početkom travnja poslani su Venecijanskoj i Europskoj komisiji na mišljenje.
VS, savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna pitanja, objavilo je 6. svibnja novo hitno naknadno mišljenje o revidiranom Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o Sudskom vijeću i sucima u Crnoj Gori.
Iz Vrhovnog suda su podsjetili da je riječ o prečišćenom tekstu Nacrta koji je pripremljen na temelju preporuka sadržanih u mišljenju koje je Vrhovni sud donio u ožujku 2023. godine.
U novom mišljenju VS, među ostalim, predlaže da stegovni postupak pokreću samo članovi Sudačkog vijeća.
– U slučajevima kada Povjerenstvo za Etički kodeks obavijesti Sudačko vijeće o mogućem stegovnom prijestupu suca, predsjednik Povjerenstva, kao član Sudačkog vijeća, ne bi trebao sudjelovati u stegovnom postupku. Također, treba osigurati da član Sudačkog vijeća koji podnosi stegovni prijedlog bude apsolutno isključen iz odlučivanja o njemu – stoji u mišljenju.
Kako se dodaje, Prijedlog zakona trebalo bi dopuniti tako da se članovi Sudačkog vijeća koji su suci mogu razriješiti dužnosti samo za najteže i teže disciplinske prekršaje.
Učinkovitost pravosuđa
VC potiče vlasti u Crnoj Gori da poduzmu mjere kako bi olakšali pristup pravdi mladim stručnjacima iz svih dijelova zemlje, posebno onima koji nemaju dovoljno financijskih sredstava za život u Podgorici tijekom obveznog početnog razdoblja obuke.
Ministarstvo pravosuđa podsjeća da je Vrhovni sud u zaključku mišljenja pozdravio napore Ministarstva u jačanju vladavine prava te neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, kao i izradu izmjene i dopune zakona koji je usklađen s preporukama Venecijanska komisija u svojim ranijim mišljenjima o ovom zakonu.
– Povjerenstvo je posebno konstatovalo da je niz njegovih preporuka ispoštovano te je ponovilo svoju prethodnu ukupnu pozitivnu ocjenu prijedloga zakona, ističući, pritom, da uz niz preporuka koje su uvažene, postoje još neke svoje dosadašnje preporuke koje još nisu implementirane u nacrt zakona – rekli su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva pravosuđa kažu da su vrlo zadovoljni što je Vrhovni sud svojim mišljenjem prepoznao kvalitetu rada Ministarstva.
– U cilju usklađivanja zakona s navedenim preporukama i međunarodnim standardima u ovoj oblasti, Ministarstvo pravosuđa nastavilo je rad na izradi ovog zakonskog teksta, pa će sve preporuke biti detaljno razmotrene na sastancima radne skupine, kako bi se implementirati ih u konačni tekst predloženog zakona – poručili su.
Imenovanje c. d predsjednika sudova biti iznimka
Venecijanska komisija je, kada je riječ o preporukama koje nisu ispoštovane, istaknula da zakonskim aktima treba urediti primanja i druga prava sudaca iz radnog odnosa.
Ističe da bi nespojivost članstva istaknutih pravnika u Sudbenom vijeću trebalo jasno uvesti samo za visoke dužnosnike političke stranke.
Vrhovni sud smatra da je u Pravilniku o ocjenjivanju sudaca i predsjednika sudova granica od 30 posto ukinutih odluka zbog nezadovoljavajuće ocjene preniska te da je potreban fleksibilniji pristup. Smatraju da bi tako nizak prag mogao ugroziti neovisnost sudaca.
– Treba uvesti da Povjerenstvo za Etički kodeks može samo ‘izvijestiti’ Sudačko vijeće o eventualnoj stegovnoj odgovornosti suca – stoji u mišljenju.
Vrhovni sud ponavlja da imenovanje vršitelja dužnosti predsjednika suda treba biti iznimka, a ne pravilo, odnosno da se smije događati samo u iznimnim, nepredviđenim okolnostima.
