Naše se tijelo u normalnim uvjetima hladi znojenjem. Tijekom izloženosti povišenim temperaturama okoline, posebno kada je povećana vlažnost zraka, znojenje nije dovoljno da rashladi naše tijelo. U uvjetima izloženosti povišenim temperaturama okoline, tjelesna temperatura može porasti zbog zagrijavanja do opasne razine koja može dovesti do tzv. toplinske bolesti.
Toplinska bolest nastaje u uvjetima duljeg boravka i izloženosti povišenoj temperaturi zraka. Tjelesna aktivnost i fizički rad u takvim uvjetima najčešći su razlozi za nastanak toplinske bolesti. Starije osobe, djeca, osobe s kroničnim bolestima i pretile osobe posebno su izložene riziku od razvoja toplinske bolesti.
Važno je znati da uzimanje određenih lijekova, poput diuretika, i pijenje alkohola u takvim stanjima povećava rizik od razvoja simptoma.
Stanje opasno po život
Toplinski udar je po život opasno stanje kada tjelesna temperatura poraste do 41 stupanj Celzijusa u kratkom vremenskom razdoblju. Simptomi toplinskog udara su suha koža, ubrzan puls, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, smetenost i gubitak svijesti. Pojava ovih simptoma je alarmantna i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Toplinska iscrpljenost je stanje koje nastaje nakon višednevnog izlaganja povišenim temperaturama okoline, bez dovoljnog unosa tekućine. Simptomi toplinske iscrpljenosti uključuju pretjerano znojenje, ubrzan i slabo opipljiv puls i ubrzano disanje. Ako se stanje ne liječi, a izloženost toplini i povišenoj temperaturi okoliša se nastavi, dolazi do progresije i razvoja toplinskog udara.
Toplinski grčevi su najblaži stadiji toplinske bolesti. Simptomi su najčešće grčevi mišića tijekom pojačane tjelesne aktivnosti, najčešće u području ruku i nogu, ponekad i u području trbušnih mišića.
– Prepoznavanje simptoma toplinske bolesti vrlo je važno. Ako mislite da osoba razvija simptome navedenih poremećaja, preporučuju se određeni koraci prve pomoći. Premjestite osobu u hladnu prostoriju ili mjesto i položite je u vodoravan položaj. Podignite glavu osobe pod kutom od 30 cm. Stavite hladne i vlažne obloge ili čak hladnu vodu izravno na kožu osobe, u području vrata, prepona i pazuha. Koristite rashladne ventilatore za smanjenje tjelesne temperature.
Pokušajte s hidratacijom
Ako je osoba pri svijesti, pokušajte s hidratacijom tako što ćete oboljeloj osobi polako piti hladne tekućine koje možete napraviti kod kuće. U litru vode dodajte 6 grama soli (žličica) i tu tekućinu dajte ugroženoj osobi postupno, oko 120 mililitara svakih 15 minuta. Ako ne možete napraviti tu tekućinu, dovoljna je hladna voda. Kod spazama mišića, uz hidrataciju, preporučuje se blaga masaža mišića koji su u grču dok se zahvaćeni mišići ne opuste.
Ako osoba pokazuje znakove šoka, nizak krvni tlak, pomodrele usnice ili vrhove prstiju, smetenost, smanjenu svijest ili čak gubitak svijesti, potrebno je nazvati hitnu pomoć – savjetuje prof. dr.sc. Vedka Begović.
Nemojte davati aspirin ili acetaminofen ili pića koja sadrže alkohol ili kofein osobi za koju mislite da ima toplinski udar.
Nemojte koristiti alkohol na koži osobe sa simptomima toplinske bolesti. Ako osoba povraća ili je u nesvijesti, nemojte joj ništa davati na usta. Nemojte se ustručavati nazvati hitnu pomoć ako primijetite da osoba izložena ekstremno visokim temperaturama okoline razvija simptome poput visoke tjelesne temperature (od 40 stupnjeva Celzijusa), razdražljivosti, zbunjenosti, grčenja mišića, osobito gubitka svijesti.
Prevencija toplinske bolesti
U preporukama za prevenciju toplinske bolesti stoji da se uvijek treba informirati o temperaturi zraka koja se očekuje tijekom dana i na otvorenom. Prije fizičke aktivnosti tijekom vrućih dana osigurajte dovoljnu količinu tekućine za piće. Uvijek provjerite ima li na mjestu gdje ćete boraviti dovoljno hlada u koji se možete sakriti od velikih vrućina.
– Informirani ste o prvim i težim simptomima toplinske bolesti. Odijevajte se lagano, odjeću svijetlih boja. Često se odmarajte u hladu, ako je potrebno. Pijte dovoljno tekućine prije, tijekom i nakon tjelesne aktivnosti. Posebnu pozornost obratite na djecu, pretile i starije osobe jer su oni rizična skupina za razvoj toplinskih bolesti. Isto vrijedi i za osobe koje uzimaju određene lijekove koji mogu nepovoljno utjecati na tjelesnu termoregulaciju u uvjetima izloženosti prekomjernoj toplini okoliša. Ako ulazite u prijevozno sredstvo, automobil, po mogućnosti se ohladite prije ulaska. Nikada ne ostavljajte dijete da sjedi u automobilu, izloženo suncu i visokoj temperaturi, čak i ako su prozori otvoreni – kaže prof. dr.sc. Vedka Begović, u tekstu na Portalu Znanjem do zdravlja.
