Na današnji dan prije 31 godinu prokopan je Sarajevski ratni tunel koji je od tog trenutka bio jedina veza između opkoljene prijestolnice Bosne i Hercegovine i ostatka svijeta sve do prestanka opsade grada krajem veljače 1996. , javlja Anadolija.
Zakopan ispod piste zračne luke
Tunel je prokopan ispod uzletno-sletne piste Sarajevske zračne luke, koja je povezivala dva teritorija pod kontrolom Armije Republike BiH (Dobrinja i Butmir), zbog čega je tunel i dobio naziv “Tunel DB”.
Tunel je tijekom rata bio jedina “slamka spasa” za opkoljeni grad za prijevoz hrane, oružja i medicinske opreme, a danas je jedno od najposjećenijih turističkih mjesta u Sarajevu i BiH.
Memorijalni kompleks “Tunel spasa” danas čuva uspomene na građane Sarajeva, njegove graditelje i borce, kao i one koji su dali svoje živote u odbrani grada i domovine.
Posjećenost je svake godine sve veća, a vrhunac turističke posjete je upravo u ljetnim mjesecima.
– Prošle godine zabilježeno je 170.000 posjeta, a ove godine, s današnjim danom, imamo gotovo 100.000 posjetitelja, što je značajan trend rasta i pretpostavljamo da ćemo ovu godinu završiti s većim brojem posjetitelja nego prošlu. Imamo turiste iz svih zemalja. Ponekad se i sami iznenadimo kada nam kažu odakle su došli, ali kod nas su svakako najčešći turisti koji dolaze iz regiona, kao i turisti iz Turske, arapskih zemalja i Kine – Belma Ćuzović, stručna savjetnica i kustosica Memorijalnog centra, kazali su za AA Sarajevo.
Posjetitelji
Posjetitelji mogu pogledati filmove, muzejske postave i eksponate, a ulazak u tunel mnogima pruža snažan emotivni doživljaj.
– Često se dešava da turisti plaču, da imaju potrebu zagrliti naše vodiče, podijeliti s njima neka svoja traumatična iskustva, s obzirom na to da su svi naši zaposlenici preživjeli opsadu Sarajeva i nekako su vezani za tunel – kazao je Ćuzović.
Dionica od 130 metara, otvorena prije dvije godine, posljednji je infrastrukturni zahvat realiziran u kompleksu. Prema Ćuzovićevim riječima, do kraja godine planirano je osigurati uvjete za rekonstrukciju cjelokupnog memorijalnog kompleksa i promjenu muzejske postavke.
– Memorijalni centar Sarajevo ove godine planira otvoriti Edukativni centar, to je druga strana memorijalnog kompleksa, tunel DB, odnosno Dobrinjska strana tunela, gdje ćemo otvoriti Edukativni centar koji će također imati bit će vidljiva muzejska postavka i ulaz u tunel – kazao je Ćuzović .
Objekt DB uspješno je završen u večernjim satima 30. srpnja 1993. godine, a službeno je pušten u rad 31. srpnja, povodom čega će se sutra obilježiti 31. godišnjica iskopavanja.
Planirana je promocija Edukativnog centra i izložba radova studenata Akademije umjetnosti u Sarajevu i učenika srednjih škola.
– Na ovaj način želimo jednostavno pokazati čime će se Edukacijski centar baviti u budućnosti i što će značiti za obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini. Bit će tu, naravno, i neizostavni gosti – naši kopači, tunelograditelji, svi koji su sudjelovali u izgradnji tunela – dodao je Ćuzović.
Među brojnim posjetiteljima koje je ekipa AA u utorak susrela bila je i Jane iz Kalifornije, koja prvi put boravi u BiH. Kako rekoh, tijekom posjeta tunelu najviše ju se dojmila “požrtvovnost, ljubav prema domovini i požrtvovnost naroda”.
– Nevjerojatno je kako su to uspjeli napraviti ispod aerodroma – rekla je Jane.
Mei Chung, koja je rođena u Hong Kongu, ali je posljednjih 50 godina provela u Sjedinjenim Državama, također je impresionirana okruženjem i spremnošću Sarajlija da pomognu jedni drugima.
– Čuo sam malo o svemu tome prije, ali sam toliko dirnut i impresioniran ljudima koji su kopali kako bi pomogli jedni drugima. Mora da je to bio težak posao. Dojmilo me se i kako su žene donosile vodu ljudima i pomagale im. Nijedan rat, po mom mišljenju, nije dobar, jer najčešće stradaju obični ljudi – rekla je Mei.
Prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović
Stolica kojom je prvi predsjednik RBiH Alija Izetbegović prolazio kroz tunel, ruksaci u kojima se prevozila hrana i druge potrepštine neki su od izloženih eksponata koji su fascinirali 13-godišnjeg Amara iz Beča.
Kako je rekao, priču o tunelu i ratu u BiH čuo je od svog djeda koji je bio u Armiji BiH, a više informacija o svemu pronašao je na internetu.
– Gledao sam i prije snimke iz tunela, kao i iz rata. To me zanima. Bilo je lijepo proći kroz tunel, vidjeti kako se stvari prevoze kroz tunel, kako su prevozili Aliju Izetbegovića. Moj djed je išao kroz tunel, jer je bio u vojsci. Puno mi je pričao o tunelu i zato sam došao da ga vidim – rekao je Amar.
Kopanje Sarajevskog ratnog tunela počelo je 29. siječnja 1993. godine i povezuje Dobrinju i Butmir (DB). Gradili su ga Armija RBiH i civilna zaštita, a na ovom mukotrpnom poslu bilo je angažirano oko 300 ljudi s obje strane. Radilo se 24 sata dnevno u tri smjene. Tunel je iskopan 30.07.1993.
U periodu dužem od dvije godine, bila je to cesta kojom su dnevno prolazile tisuće ljudi, velike količine hrane, robe i svega potrebnog za opstanak stanovnika Bosne i Hercegovine. prijestolnice u ratnom okruženju.
Sarajevski ratni tunel dugačak je 760 metara, širok oko jedan metar i visok oko 1,5 metara, iako na nekim dijelovima visina ide i do 1,8 metara. Tunel je bio najstroža tajna Sarajeva. “Tunel spasa” je u periodu dužem od dvije godine bio put kojim su dnevno prolazile tisuće ljudi, velike količine hrane, robe i svega što je potrebno za opstanak stanovnika Bosne i Hercegovine. prijestolnice u ratnom okruženju. Početna točka tunela u Butmiru, nakon završetka rata i prestanka opsade grada, kuća obitelji Kolara, koja je služila kao ulaz u tunel, pretvorena je u muzej, koji je danas jedan od najposjećenija turistička destinacija grada Sarajeva.
