Znanstvenici su prvi put potvrdili da na Mjesecu postoje špilje, a jedna od njih, duboka najmanje 100 metara, mogla bi biti idealna za postavljanje stalne baze.
Posljednjih nekoliko godina svemirske velesile natječu se oko uspostavljanja baze sa stalnom posadom na Zemljinom satelitu.
Osim logistike, jedan od najvećih problema su uvjeti na Mjesecu. Ekstremne temperature, visoka radijacija i svemirsko “vrijeme” koje stvaraju takozvane solarne oluje predstavljali bi veliki rizik za ljude koji ovdje žive.
Sada su znanstvenici po prvi put otkrili špilju na Mjesecu. Otkriće ih je obradovalo jer “izgleda kao dobro mjesto za bazu”, rekla je za BBC Helen Sharman, prva britanska astronautkinja.
Špilju su otkrili profesori Lorenzo Bruzzone i Leonardo Carrer sa Sveučilišta Trento u Italiji kada su promatrali ogromnu mjesečevu ravnicu nazvanu More spokoja (Mare Tranquillitatis) i uz pomoć radara probili kroz špiljski otvor na njoj. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Astronomija prirode.
Ravnica, na kojoj se 1969. prva ljudska posada spustila na Mjesec, nastala je prije više milijuna godina, a nastala je od razlivene lave tadašnjeg vulkana. Lava je također formirala tunele u mjesečevim stijenama, koje su sada špilje. Istraživači kažu da je novootkrivena špilja vjerojatno samo jedna od stotina skrivenih u inače neistraženom podzemlju Mjeseca.
Da na Mjesecu postoje špilje, istraživači su pretpostavili već u prošlosti, kada su otkrili otvore na površini Mjeseca za koje su mislili da bi mogli biti ulazi u podzemne špilje, ali to nisu mogli dokazati. Također nisu znali koliko duboke te špilje mogu biti. Video u nastavku govori o tome.
Novootkrivena špilja ima “prozor” na površini Mjeseca, a odatle okomite i prevjesne stijenke te kosi podovi vode u dubinu.
Prema Helen Sharman, špilja je toliko duboka da bi se astronauti morali spustiti u nju ili koristiti “mlazne kamione ili dizalo” kako bi došli do površine. Ne zna se kolika je zapravo špilja pa će se istraživanja nastaviti.
“Mogućnosti za otkriće su ogromne”, rekao je za BBC Francesco Sauro, koordinator Grupe za istraživanje špilja drugih planeta Europske svemirske agencije. Istraživanje s Mjeseca također nam može pomoći u istraživanju špilja na Marsu u budućnosti. To bi moglo otvoriti vrata pronalasku dokaza o životu na Marsu, jer da postoji, gotovo bi sigurno bio skriven u špiljama, gdje bi bio zaštićen od elemenata na površini planeta.
“Kad shvatiš da si prva osoba u ljudskoj povijesti koja je to vidjela”
Fenomen, kada lava kleše tunele u stijenama, poznat je i na Zemlji. Najbliži ekvivalent mogle bi biti vulkanske špilje na otoku Lanzarote, objasnio je profesor Carrer, dodajući da su dvojica istraživača posjetila te špilje u sklopu svog rada.
Bio je uzbuđen zbog otkrića Mjesečeve špilje. “Stvarno je uzbudljivo. Otkriješ nešto, a onda pogledaš slike i shvatiš da si prva osoba u ljudskoj povijesti koja je to vidjela”, rekao je.
Osim veličine špilje, dva talijanska istraživača otkrila su i da bi ona mogla biti dobro mjesto za bazu na Mjesecu. “Uostalom, život na Zemlji je započeo u špiljama, pa ima smisla da bi ljudi mogli živjeti u njima na Mjesecu”, rekao je Carrer.
Prema znanstvenicima, novootkrivena špilja mogla bi pomoći odgovoriti na temeljna pitanja o povijesti Mjeseca i našeg Sunčevog sustava. Stijene u špilji mogu predstavljati opsežan geološki zapis koji seže milijardama godina unatrag, budući da ih svemirsko vrijeme nije doseglo i oštetilo na isti način kao one na površini.
