U mnogim europskim zemljama zabilježen je nagli porast broja oboljelih od gripe i visok intenzitet aktivnosti ove bolesti. Tako su neke zemlje, poput Belgije, izdale narančasto upozorenje, odnosno strogo preporučile nošenje maski starijim osobama i osobama oslabljenog imuniteta.
Gripa je praktički na vrhuncu, a prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, na području ovog entiteta, gdje su prvi slučajevi potvrđeni sredinom prosinca prošle godine, od 382 testirana uzorka na gripu virusa, od početka praćenja bolesti 23 su pozitivna. Od toga su 22 uzorka bila pozitivna na virus influence A, jedan na B.
Bolesna djeca
No, s druge strane, u FBiH haraju bolesti slične gripi (ILI), koje je Zavodu prijavilo devet kantona. Od početka godine prijavljeno je 5.454, a od početka nadzora 16.605 slučajeva ovih bolesti. Također, zabilježen je velik broj akutnih respiratornih infekcija (ARI), čak 29.180 slučajeva.
No činjenica je da je u zadnjem tjednu siječnja zabilježen pad oboljelih od ILI i ARI.
Kada je riječ o pertusisu, odnosno hripavcu, od početka godine zabilježeno je 117 slučajeva, a najviše ih je bilo u Sarajevskom kantonu (55), zatim u Zeničko-dobojskom 31, Tuzlanskom 14, Srednjobosanskom 12, a prednjačila su djeca od jedne do četiri godine.
Epidemiolog Nermin Avdić naglašava da je veljača praktično “špicni” mjesec za sve respiratorne bolesti. Nije iznenađujuće, kaže, da ima toliko slučajeva ILI i ARI.
Očekuje pad
– U ovom razdoblju to je jednostavno bilo očekivano. Ljudi uglavnom borave u zatvorenim prostorima, koji nisu ozračeni i u kojima ih cirkulira velik broj i naravno šire se virusi. Gripa zasad nije uzela veliki mah, nadamo se da će tako i ostati jer bi već krajem mjeseca i početkom ožujka trebao biti pad općenito za sve bolesti dišnog sustava. Također, tu je i COVID, ali ono što primjećujemo je da težih slučajeva nema. Uglavnom je riječ o lakšim slučajevima, nešto između gripe i teške prehlade – priča nam dr. Avdić.
Epidemija ospica
Na području Kantona Sarajevo proglašena je epidemija zarazne bolesti morbila. Među mjerama su prezentacija i zdravstveni odgoj o sprječavanju zaraznih bolesti, rano otkrivanje izvora zaraze i putova prijenosa, registracija, prijevoz i izolacija, hospitalizacija i liječenje oboljelih osoba, pojačana imunizacija djece, kao i provedba druge mjere po nalogu ministra zdravstva KS.
Ranije je epidemija proglašena i u Tuzli i Živinicama.
Posljedice infekcije, u slučaju komplikacija, mogu biti teške, od upale dišnih putova do puno težih upalnih procesa.
