Korupcija je odavno postala endemska pojava u BiH i Zapadnom Balkanu, ukorijenjena u sve segmente društva, kaže Vedran Džihić, viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku, predavač na Sveučilištu u Beču i direktor CAS Centra za napredne studije na Sveučilišta u Rijeci, kazali su za Puls komentirajući novu policijsku akciju s ciljem rasvjetljavanja visoke korupcije u Bosni i Hercegovini.
Dobra ocjena
– U državi koja je i svačija i ničija, gdje se etnopolitička elita izdigla iznad sebe, građani gube osjećaj da imaju nekoga tko ih predstavlja. U zemlji u kojoj je sve rascjepkano, logika neformalnih veza ili stele prevladala je u svim dijelovima društva, a korupcija je postala “sine qua non” funkcioniranja društva. Od trenutka kada neko mora “podmazati” profesore da bi dobili dobru ocjenu, do velike korupcije u velikim građevinskim projektima, gdje svako svakog “podmazuje” – kaže Džihić.
U društvu kakvo je BiH, dodaje, teško je ostvariti istinsku i čistu borbu protiv korupcije, koja inzistira na funkcionalnosti države i transparentnosti, pa se često politizira povremenim akcijama.
Građani kao žrtve korupcije od toga nemaju puno koristi, sve dok BiH ne dobije profesionalno pravosuđe bez političkog utjecaja i integrirane policijske vlasti, te dok ne bude opredijeljena za pozitivne vrijednosti.
– Zato su ove akcije kao kap vode u moru i suštinski ne rješavaju problem – ističe Džihić.
Skepticizam prema dometima aktualnih vlasti, koji je iskazivao od prošlogodišnjeg zelenog svjetla za otvaranje pregovora s BiH, pokazao se opravdanim. BiH je ostala jedina u regiji bez usuglašenog plana reformi. Vlada jedna za drugom obećava promjene i bolji život.
Četvrta skupina
– Trčimo u mjestu, ali se ne mičemo. Simuliramo napredak. Građani se zbog toga osjećaju rezignirano i apatično, drugi se pokušavaju izboriti za nešto, makar na lokalnoj razini, u slučaju Une, osjećaju da im se otima nešto što je njihovo, pa se brane. Kod trećih je reakcija – put pod noge, kad nas Europa neće, idemo u Europu, a četvrta grupa se “štima” strukturama, što je svojevrsni pragmatizam i pol. -srčanost u blizini moći. To je neka stalna sadašnjost, bez progresivne budućnosti – navodi Džihić.
Europa nije ni u džepu ni iz džepa
Unatoč kršenju svih rokova i izostanku odgovora na zahtjeve Bruxellesa, Bosna i Hercegovina još nije službeno dobila “crveni karton”, već poziv da bez odlaganja dostavi Reformsku agendu.
Džihić kaže da u ovom povijesnom trenutku i okolnostima EU ima interes zaokružiti svoju interesnu zonu.
– To nije niti u džepu niti iz njezina džepa Europe, tako da proces može trajati godinama, ali ostaje na dnevnom redu. Sada se formira nova skupina u Europskoj komisiji, najvjerojatnije u kolovozu ili rujnu trebali bismo saznati ime novog povjerenika za proširenje koji bi trebao doći iz relevantnije zemlje, a ne iz Mađarske, pa možemo očekivati oštriji stav na Ukrajinu, Moldaviju i Bosnu i Hercegovinu, možda i neka nova vrsta pritiska – zaključuje Džihić.
