NaslovnicaRegijaBIHVatrogasac i ronilac iz Neuma o uzgoju školjki: Prvo hobi, a danas...

Vatrogasac i ronilac iz Neuma o uzgoju školjki: Prvo hobi, a danas zanat


U srcu jedinog bosanskohercegovačkog grada bez izlaza na more, mladi Ante Jono ne samo da se suočava s podvodnim izazovima kao ronilac i intervenira u hitnim situacijama kao vatrogasac, već je posvećen i uzgoju školjkaša. U početku mu je to bio hobi, a kasnije je prerastao u posao.

Ante je ljubav prema uzgoju plodova mora naslijedio od oca.

– U Neumu smo starosjedioci. Otac mi je bio ribar i začetnik uzgoja školjkaša u Neumu. Pokrenuo ga je negdje oko 1980. godine. Hodao je po Pelješcu i učio o tome. Radio sam s njim, a kad on to više nije mogao zbog godina, ja sam preuzeo uzgoj školjkaša – otkrio je Jono.

Velika potražnja

Sada uzgaja dagnje i kamenice, a prodaje ih uglavnom u restoranima i hotelima u Neumu, dok manji dio odlazi u ostatak BIH.

Otkupna cijena za kilogram dagnji je 3 marke, a za komad kamenice 1,5 marku. Potražnja je, kaže Jono, u sezoni jako velika, a svake je godine sve veća.

Objašnjava da školjke imaju svoj kontinuitet i da im se treba posvetiti cijele godine, a posebno uzgoju kamenica. Uz svakodnevni posao i obveze ne bi mogao sam pa mu u poslu pomaže cijela obitelj, supruga, roditelji i prijatelji.

– Svaka školjka ima svoje vrijeme kada se mrijesti. Zatim se morate posvetiti ulovu mlađi, a zatim kontinuirani rad na proizvodnji ljuske. Dagnje je puno lakše proizvesti jer od mrijesta do konzumacije narastu otprilike godinu do godinu i pol. Kamenici trebaju dvije i pol godine. Prolaze kroz mnogo toga. Svaka školjka nam prođe tri-četiri puta kroz ruke dok je donesemo u prodaju – dodao je.

Očuvanje prirode

U Neumu je nekada bilo moguće legalno naručiti prstace, ali sada je njihov izlov zabranjen, kao iu ostatku Europe. Jono kaže da je problem s prstima što im treba dugo da rastu, a žive u kamenu.

– Da bi se do njih došlo, potrebno ih je udarati kamenim čekićem koji uništava podmorje. Stoga su svugdje u svijetu zabranjeni. Tu kvaku još imamo, ali po meni to nije dobro jer se nanosi velika šteta prirodi – rekao je.

Očuvanje prirode mu je od velike važnosti, što pokazuje i djelovanje Ronilačkog kluba Neum, čiji je predsjednik bio osam godina.

– Kroz rad kluba bavimo se ekologijom. Svake godine organiziramo eko akcije čišćenja našeg podmorja, a često sudjelujemo iu drugim akcijama u morima, rijekama i jezerima. Često idemo u Mostar, Dubrovnik, Metković, Ljubuški itd. – on je dodao.

Svakodnevne intervencije

Govoreći o svakodnevnim obvezama koje ima kao vatrogasac, kaže da je izazov raditi ljeti jer ima puno intervencija, pogotovo ako je godina sušna.

– Biti vatrogasac je zahtjevno. I kad nema posla uvijek smo u pripravnosti, moramo biti spremni. Iako je prije bio problem s nedostatkom radne snage, nedavno smo se pojačali. Trenutno radimo na dodatnom zapošljavanju. Zimi radne snage ne nedostaje, ali ljeti je uvijek treba, koliko god nas bilo – smatra Jono.

S obzirom da je Neum turistički grad, Jono je naglasio da su intervencije gotovo svakodnevne u ljetnom periodu, kada u gradu dnevno boravi oko 20 tisuća ljudi.

PREPORUČENI ČLANCI

KOMENTARI

Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

MARKETING

spot_img

POPULARNO