Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je vanrednu sjednicu na kojoj je usvojen prijedlog za donošenje privremene mjere u predmetu broj “U-12/24”, koji je podnesen u zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti. Izbornog zakona RS.
Osporeni zakon Narodna skupština RS usvojila je na sjednici 19. aprila, a stupio je na snagu 17. jula 2024. godine.
Navedenom odlukom, primjenom načela ab initio, Izborni zakon RS privremeno je stavljen van snage, do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Ustavni sud je ocijenio očitim da okolnosti ovog slučaja postavljaju vrlo ozbiljna i složena pitanja o ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS.
Naime, odredbama osporenog zakona uređuju se pitanja koja su već uređena Izbornim zakonom BiH, a Republičkoj izbornoj komisiji RS daju se ovlasti koje ima Središnje izborno povjerenstvo BiH, a istovremeno se pojedine odredbe Izbornog zakona BiH prestao da važi.
U okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud je zaključio da se postavljaju pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito uređenje iste oblasti na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud stoga smatra da postoje opravdane sumnje da bi se osporenim zakonom moglo narušiti ustavni poredak i politička stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje “dokazive tvrdnje” za mogućnost nastanka neotklonjivih štetnih posljedica. kao jedan od uvjeta za Ustavni sud je odlučio o zahtjevu za privremenom mjerom.
Osim toga, s obzirom na uvjet “žurnosti” za donošenje privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jedno od najvažnijih područja uređenja koje je ključno za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volja građana. Stoga bi provedba Izbornog zakona RS-a ozbiljno ugrozila ulogu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Sama mogućnost organiziranja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog zakona prijeti nanošenjem nepopravljive štete demokratskom izbornom procesu, pravnoj sigurnosti i vladavini prava. Održavanje takve pravne situacije potkopalo bi pravni poredak i ustavni okvir zemlje, dovelo do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću.
