Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je prvostupanjsku presudu Kantonalnog suda u Tuzli kojom su Beriz Kabilović bili osuđeni na 20, a Armin Halilović na sedam godina zatvora, potvrđeno je za “Puls” iz ove pravosudne institucije.
Prema riječima glasnogovornice Vrhovnog suda FBiH Ilhane Tahmaz-Jamak, predmet je vraćen Kantonalnom sudu Tuzla na ponovno suđenje.
Pokušaj ubojstva
U međuvremenu, Beriz Kabilović, vođa jedne od zloglasnih tuzlanskih kriminalnih grupa, i dalje je u pritvoru. Sjednica na kojoj su se razmatrale žalbe održana je početkom travnja ove godine.
Prethodno su pravomoćno osuđeni članovi grupe: Elvis Hamzić, koji je osuđen na osam godina zatvora, te Selver Salimović, Alen Jahić i Amir Lisičić na različite kazne zatvora.
Kabilović sa bliskim saradnikom Elvisom Hamzićem. Facebook
Inače, Kabilovićeva grupa se sumnjiči za reketiranje tuzlanskih ugostitelja, pokušaje ubojstava, pranje novca, ucjene, trgovinu drogom i nasilničko ponašanje.
Kabilović je optužen za organizirani kriminal koji se odnosi na kaznena djela, dogovaranje počinjenja kaznenih djela, pripremanje kaznenog djela i poticanje na ubojstvo, ugrožavanje sigurnosti, nasilničko ponašanje, u kombinaciji s produženim kaznenim djelom iznude.
Tuzlansko podzemlje, čiji je neslužbeni vladar bio Beriz Kabilović, značajno je uzdrmala policijska akcija “Lice s ožiljkom” 2019. godine. Skupina je tada razbijena, a privedeno je čak 14 osoba osumnjičenih za zločine koje su činili od 2014. godine.
Reketarili gazde
Kako stoji u optužnici, ovu organiziranu skupinu sumnjiči se za reketarenje najmanje 40 poslovnih objekata u koje su ulazili nudeći usluge svoje zaštitarske agencije “Wolves”. Ako bi vlasnik to odbio, idućih bi dana dolazili u kafić, stvarali nerede, uništavali inventar i verbalno prijetili, a zatim se ponovno vraćali s ponudom da zaštite kafić.
Vrhovni sud FBiH: Sjednica održana u travnju. Puls
Potpisali bi s vlasnikom ugovor o 24-satnoj zaštiti, ali zapravo u tim objektima uopće nisu boravili. Reket se kretao od 100 do 1.700 KM po predmetu, a na ovaj način su “zaradili” najmanje 123 tisuće KM. Među reketarskim objektima bile su čak i ćevabdžinice, ali i građevinske tvrtke.
Fiktivni dužnici
U optužnici su navedena i dva slučaja kada su Kabilović i saučesnici, na osnovu fiktivnog duga, od osoba za koje su znali da imaju novac tražili da im daju po nekoliko tisuća KM. U jednom slučaju radilo se o osobi koja je radila u Afganistanu, za koju je Kabilović čuo da ima novca, a od koje je kasnije traženo da od svake plaće izdvoji određeni iznos novca.
Skupina je planirala preuzeti kontrolu nad Banovićima, zbog čega su bili osumnjičeni za pokušaj likvidacije najmanje trojice lokalnih kriminalaca.
