Povodom spajanja na pričvršćivanje nad Bosnikom stanovništva Ahmića, Centra za ženske žrtve – Rosa (Zagreb), “Documenta) i Centra za policiju” (Zagreb) i ženska mreža Republike Hrvatske obratila se Republici Hrojazi. da se odgovorno odnosi prema ratnom zločinu počinjenom u Ahmići.
– U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993.. Napad na središnju Bosnu i Ahmići izvele su lokalne trupe HVO -a. Haški sud okarakterizirao je te zločine zločinom protiv čovječnosti. To je jedan od najružnijih zločina na teritoriju bivše Jugoslavije. Istodobno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom sukoba u Bosniku i krvarima u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 ljudi Bosniak etničke pripadnosti. 24 je ranjeno, 169 kuća je uništeno i dvije džamije. 32 Ubijene žrtve bile su žene, a 11 djece mlađe od 18 godina.
Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) iz Bosne i Hercegovine, između ostalog, osuđen je na 25 godina zbog ratnih zločina počinjenih u središnjoj Bosni, uključujući Ahmića. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zaključio je da je spomenuti zločin počinjen u međunarodnom oružanom sukobu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Bilo je valjano potvrđeno da je “Hrvatska postigla ukupnu kontrolu nad HVO” i “upravljala planiranjem, koordinacijom i organizacijom HVO -a”. – Stoji u zajedničkoj poruci ovih udruga.
Zagrebova odgovornost
Članovi gore navedenih udruga zahtijevaju da Zagreb preuzme svoj dio odgovornosti i uključi informacije o ovom zločinu u povijesne udžbenike.
– Zahtijevamo da se hrvatske vlasti odgovorno odnose prema ratnom zločinu počinjenom u naše ime. Na način da označe ovaj datum i daju piće s civilnim žrtvama ubijenim u našem imenu u Bosni i Hercegovini na isti način kao i poštovanje žrtvama mrtvih u ratu u Hrvatskoj – rekao je.
– Zahtijevamo da su informacije o ovom kriminalu uključene u sve oblike povijesnog sjećanja putem javnih medija i institucionalnih događaja. Također, priznati na odgovarajući i odgovoran način u povijesnim udžbenicima. – Dodali su.
– Zahtijevamo da glavni grad Republike Hrvatske preuzme svoj dio odgovornosti za suočavanje s prošlošću. Imenovati trg ahmičkih žrtava u gradu Zagreb – navode.
Kvadrat ahmičke kirurgije
Trg žrtava Ahmic važan je kao svjedočenje o žrtvama ratnih zločina i pridonijelo bi javnosti objavljivanju i obrazovanju, a dodaje i prevenciju zločina.
– Tražili smo pozitivan odgovor na inicijativu iz grada Zagreba. Istina, sjećanje i dobri susjedni odnosi trebaju biti izgrađeni s djelima, a ne samo riječima. Uz odgovorno obrazovanje i informiranje o građanima, Republika Hrvatska može poduzeti konkretan korak u sprečavanju ponavljanja takvih zločina u budućnosti.
U srijedu, 16. travnja 2025., na trgu Ban Josip Jelačić na 12.00, organizirat ćemo antiratne akcije u znak sjećanja na žrtve Ahmika. Istog dana, u 17:00 u knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrović u Zagrebu, držat ćemo okrugli stol “Zašto je Zagrebu potreban kvadrat ahmičkih žrtava?”. Govorit će: Marian Senjak, psihoterapeut koja se specijalizirala za traumatičnu psihologiju; Tamara Opašić, glavna urednica društvenog časopisa Nada; Edvin Kanka cudić, Udik koordinator (Sarajevo). Moderator će biti Vesna Teršelič, vođa Docucala – Centar za rješavanje prošlosti – naveden u zajedničkoj izjavi ovih udruga.
