U povodu 136. godišnjice Zemaljskog muzeja BiH, u Odjelu za prirodne nauke muzeja, večeras je pred velikim brojem zvanica otvorena nova stalna postavka „Vodozemci i gmazovi BIH“, koja je prvi put u povijesti ove nacionalne ustanove da su na jednom mjestu prezentirane sve vrste herpetofaune, do sada otkrivene u njihovim prirodnim staništima.
Obraćajući se uzvanicima na otvorenju izložbe, rektor Sveučilišta u Sarajevu Rifat Škrijelj izrazio je javni protest vlastima na svim razinama u Bosni i Hercegovini zbog višedecenijske nesustavne brige o Zemaljskom muzeju i druge kulturne ustanove od državnog značaja “kojima je država zatvorila vrata”. Prema njegovim riječima, “Pokušali su ubiti Zemaljski muzej jer je u tim depoima trebala biti ubijena Bosna”.
Večeras otvorena stalna postavka daje prikaz vrlo vrijednog prirodnog blaga BIH u kojem su neke vrste endemske. Zbirka je prikupljana desetljećima, a obrađivana zadnje tri godine.
Autor izložbe je Adnan Zimić, bivši student Rifata Škrijelja, inače profesora na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
Škrijelj je za autora rekao da je još u studentskim danima pokazivao želju za istraživanjem zbivanja u prirodi, a posebno zanimanje za rad na gmazovima i vodozemcima.
Adnan Zimić je prilikom otvaranja izložbe rekao da je jedan od njenih ciljeva skrenuti pažnju na ugroženost životinjskih vrsta izazvanu uglavnom utjecajem čovjeka. Izložba nudi prikaz fascinantnih primjeraka autohtonih vrsta o kojima se inače malo zna, dodala je autorica izložbe.
O Adnanu Zimiću govorio je i direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić koji je naveo da se u dosadašnjoj praksi te ustanove sada dogodilo da uposlenik sa tri godine iskustva bude autor stalne postavke, bilo koje teme. . Stalni postav inače je velika i zahtjevna muzejska manifestacija, dodao je Sijarić. Po njegovim riječima, Adnan Zimić je na večerašnjem događaju nagrađen aplauzom velikog broja gostiju.
Sijarić je rekao da je 136 godina Zemaljskog muzeja vrlo značajan jubilej i naglasio da su posljednja tri desetljeća potrošena na pokušaj da se vlastima objasni grandiozni značaj te muzejske kuće.
Izložba, stalni muzejski postav “Vodozemci i gmazovi BiH” prikazuje sve vrste u njihovim prirodnim staništima na području BIH, koje su otkrivene do 2024. godine. Vrste su prikazane na potpuno realan način, uključujući varijacije i spolni dimorfizam. Većina (75 posto) izloženih vrsta nastala je 3D skeniranjem, modeliranjem i printanjem, dok ostatak predstavljaju preparirani primjerci.
Odabrani uzorci iz herpetološke zbirke skenirani su 3D skenerom, a zatim “oživljeni” postupkom remodeliranja. Na ovaj način životinje na izložbi zapravo su “oživljeni” modeli primjeraka iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH. Izložba prikazuje raznolike skupine životinja i vrlo zanimljive eksponate: od najmanjeg europskog kralježnjaka (kratkonogi gušter) do četvrtog najvećeg gmaza na svijetu (sedmoprugi gušter).
Uz njih tu su i izvorno sačuvane životinje u tzv bočice, tj. spremnici sa znanstvenim uzorcima, a dio su bogate herpetološke zbirke, kao i iznimno rijetkih fosila zmija i daždevnjaka. Izložbu upotpunjuju dvojezične legende, interaktivni (taktilni) kutak, kao i posebno razvijena aplikacija za one koji žele saznati više.
Realizaciju izložbe podržali su Ministarstvo civilnih poslova BIH, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općina Centar i UNDP.
Posebnu zahvalnost Muzej duguje partnerima Fab Lab-a zaduženim za printanje maketa korištenih na izložbi, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja BiH.
U povodu 136. obljetnice Narodni muzej ugostio je zamišljenu izložbu “EX SITU – Umjetnički stavovi o ugroženoj bioraznolikosti i suživotu vrsta”.
Polazna točka ove izložbe suvremene likovne umjetnosti je bosanska brda, vodozemac iz redova ugroženih vrsta, koji živi na planini Vranici u srednjoj Bosni. Zemaljski muzej BIH radi na izgradnji vivarija za njegovu zaštitu izvan prirodnog staništa. U okviru Muzeja treba osigurati njezino daljnje postojanje kako bi se u slučaju stvarnog izumiranja ove vrste u prirodnom okruženju omogućilo njezino ponovno uvođenje u prirodu.
– U današnje vrijeme ovakvi su projekti iznimno važni – ističu organizatori izložbe.
