Izvan Hrvatske i u svijetu živi gotovo 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, pokazuju procjene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.
Što pokazuju procjene?
Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD-u, njih gotovo 1.200.000, zatim u Njemačkoj s gotovo 500.000, te Argentini, Australiji i Kanadi s oko 250.000.
U Čileu živi gotovo 200.000, u Novom Zelandu oko 100.000, u Austriji više od 90.000, au Švicarskoj oko 80.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
U Brazilu ih je gotovo 70.000, u Italiji više od 60.000, u Francuskoj i Švedskoj po oko 40.000, u Irskoj oko 20.000 i u Nizozemskoj oko 10.000.
U Južnoj Africi ih je blizu 8000, u Belgiji približno 7000 i u Peruu gotovo 6000.
U Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli ima po pet tisuća iseljenika i potomaka. U Ekvadoru ih ima oko 4.000, u Luksemburgu gotovo 3.000, u Danskoj blizu 2.500 i u Norveškoj oko 2.000.
Podaci su objavljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatsko-konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija i popisa stanovništva u zemljama u kojima žive hrvatski iseljenici i njihovi potomci te na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih zemalja, piše Hina.
Osobine hrvatskih iseljenika
Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, navodi Središnji državni ured i napominje da starija hrvatska populacija u inozemstvu, prije svega “ekonomska imigracija”, i dalje pokazuje interes za zbivanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, ali uglavnom zainteresirana za hrvatski jezik. korijenje.
Vrlo specifičnu skupinu hrvatskih useljenika čine “ekonomski imigranti” koji su emigrirali šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u zemljama zapadne Europe.
Jedan dio njih dobro je integriran u domovini, posebice mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu, još uvijek smatra privremenim iseljenicima i izražava želju za povratkom u Hrvatsku.
