Renoviran ali prazan. Ovo je kuća u kojoj je nekada živjela porodica Mensura Nukića.
Mensurovi posmrtni ostaci pronađeni su prošle godine ispod česme doktora Nebojše Mraovića iz Brca. Jedan je od oko 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu koji je počinila Vojska Republike Srpske 1995. godine.
Njegovi i posmrtni ostaci Salke Hadžića ukopani su prije 11 godina, nakon čega je Mraović iznad njih izgradio betonsku fontanu.
Mensur je iz Cerske, sela udaljenog četrdesetak kilometara od Srebrenice. U selu ne živi nijedan član Mensurove obitelji. Vratilo se stotinjak prijeratnih mještana.
Salko je iz Nove Kasabe, sela udaljenog 30 kilometara od Srebrenice. Mensurovi i Salkini skeletni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici kod Cerske.
Riječ je o jednoj od prvih otkrivenih masovnih grobnica na istoku BIH nakon genocida u Srebrenici.
Nepotpuni skeletni posmrtni ostaci Salke Hadžić ukopani su 2022. godine, a Nukića 2011. godine u Memorijalni centar Potočari. Pronađeni u Brčkom bit će pridodati nakon kolektivnog ukopa u Memorijalnom centru Potočari 11. srpnja ove godine.
Tko je bio Mensur Nukić?
Mensur Nukić je rođen 1975. godine kod Cerske. Kada je Vojska Republike Srpske 1993. godine krenula u napad na to selo, oko 6.000 stanovnika izbjeglo je u Srebrenicu.
Među njima je bio i Mensur. U julu 1995. godine, nakon ulaska Vojske RS u Srebrenicu, oni koji su se zatekli u tom gradiću, na istoku BiH, otišli su u nekoliko kilometara udaljene Potočare, gdje se nalazila baza UN-a.
Muškarci su se odvojili od žena i djece pokušavajući kroz šumu doći do mjesta pod kontrolom Armije BiH.
Na tom putu bio je i dvadesetogodišnji Mensur. Posljednji put ga je, kako je rekao za Radio Slobodna Evropa (RSE), vidio njegov susjed iz Cerske Lutvo Ahmetović.
– Bio je jako sposoban momak. Grupa se raspala, netko je poginuo, netko zarobljen. Nakon sedam dana lutanja po planini Udrč i stalnih zasjeda, samo nas sedmorica bili smo nadomak slobodnog teritorija. bio sam ranjen. Ne znam što je s Mensurom – kaže Lutvo, koji danas živi u Cerskoj, gdje se vratio prije 20 godina.
Prema Lutvinim riječima, Mensurova obitelj živi daleko od rodnog sela.
Njegov brat Idriz prije nekoliko dana bio je u Tuzli, kada mu je dojavljeno da se ispod fontane u Brčkom nalaze skeletni ostaci njegovog mlađeg brata.
– Mensurov otac Režo bio je imam u jedinoj beogradskoj džamiji 40 i više godina. Sada je u Sarajevu – kaže Lutvo Ahmetović, napominjući da je u selu tokom rata devedesetih godina prošlog stoljeća ubijeno oko 850 mještana.
Tko je bio Salko Hadžić?
Salko Hadžić je imao 27 godina kada je ubijen u genocidu. Kuća njegove obitelji nalazi se u Novoj Kasabi. Nije obnavljana i nalazi se u derutnom stanju.
Muški članovi njegove obitelji ubijeni su 1995. godine. Preživjela je samo njegova sestra koja živi u Americi.
– Dobro se sjećam Salke i njegovih ukućana. Salko je ubijen u genocidu, a potom i njegov otac Hasan. Majka je umrla prije nekoliko godina – kaže Rusmira Hadžić iz Nove Kasabe.
Ističe i da joj je u genocidu ubijen i otac, čiji su posmrtni ostaci pronađeni u tri masovne grobnice.
Enver Jakubović se u Novu Kasabu vratio prije dvadeset godina. Tu je otvorio gostionicu.
On kaže da se danima u selu prepričava slučaj skrivanja posmrtnih ostataka njihovog sugrađanina Salke ispod česme brčanskog ortopeda.
– Sa Salkom sam odrastao, bili smo prijatelji, bio je dobar momak, drug, drug i žao mi je zbog svega što mu se dogodilo, što je tako završio. Zdrav razum ne može shvatiti što se dogodilo nakon toliko godina. Svi mi ovdje smo šokirani kada čujemo što se dogodilo s ostatkom njihovih ostataka. Nevjerojatno je što je taj doktor iz Brčkog napravio – kaže.
Kako se živi u Cerskoj i Novoj Kasabi?
Većina kuća u Cerskom Selu je obnovljena, ali je prazna. Osnovnu školu do petog razreda pohađa oko 15 učenika. Izgrađena je i igraonica za djecu.
Selo nema trgovinu, a obiteljski liječnik dolazi u Cersku jednom mjesečno.
Po namirnice odlaze desetak kilometara u susjedno selo, odnosno Bratunac, najbližu općinu.
Većina mještana bavi se poljoprivredom i stočarstvom. Na livadama su zamjetna stada ovaca, a ima i onih koje se bave mljekarstvom.
U Novoj Kasabi živi oko 40 prijeratnih stanovnika. Bave se i poljoprivredom, ali za razliku od Cerske imaju trgovinu mješovitom robom.
U ovom selu nastavu pohađa i stotinjak učenika iz Konjević Polja. Tamo se nastava izvodi po bosanskom planu i programu, jer obrazovni sustav Republike Srpske ne priznaje bosanski jezik, već ga naziva jezikom bošnjačkog naroda. Tome su se usprotivili roditelji djece iz Konjević Polja, zbog čega djecu već deset godina podučavaju odgajateljice koje u Novu Kasabu dolaze iz Kantona Sarajevo.
Kako su pronađeni posmrtni ostaci Mensura Nukića i Salke Hadžić?
U rujnu prošle godine u dvorištu obiteljske kuće doktora Nebojše Mraovića u Brčkom pronađeni su posmrtni ostaci žrtava genocida.
Riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su bili betonirani u fontani u dvorištu privatne kuće u Brčkom, što je nakon ekshumacije i DNK analize utvrdio Institut za nestale osobe BiH.
Posmrtni ostaci ekshumirani su 21. rujna prošle godine.
Prema informacijama kojima je tada raspolagao Institut za nestale osobe BiH, posmrtni ostaci žrtve su odmah nakon rata dovezeni u Brčko.
Mraović je ranije za RSE rekao da ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za “planske operacije”.
Iz Tužiteljstva BiH za RSE je 19. veljače rečeno da ova pravosudna institucija još uvijek radi na istrazi u vezi s cijelim slučajem, te da još nemaju novih informacija.
Porodice Mensura Nukića i Salke Hadžić dale su saglasnost za reekshumaciju, koja će biti obavljena nakon ukopa u julu ove godine u Memorijalnom centru Potočari. To znači da će se njihovi posmrtni ostaci pridodati prethodno ukopanim posmrtnim ostacima.
Prema Kaznenom zakonu Brčko Distrikta, tko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Kazne su iste i u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj moguća kazna zatvora do dvije godine.
Kazneni zakon BiH to ne tretira, ali propisuje kaznu zatvora do tri godine ako osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.
Gotovo tri desetljeća nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini još uvijek se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.
