Iznad Arktičkog kruga između Norveške i Sjevernog pola nalazi se objekt od vitalne važnosti za budućnost čovječanstva u kojem se čuvaju sjemenke.
Milijuni uzoraka sjemena, iz više od 930.000 vrsta usjeva, nalaze se u Globalnom trezoru sjemena u Spitsbergenu (Svalbard Global Seed Vault), dijelu norveškog arhipelaga Svalbard.
Sef je počeo s radom 2008. godine, kao posljednje utočište i banka biljnih gena koji se štite od katastrofa, rata, bolesti i klimatskih promjena.
Prvi put pošiljka iz BIH u blagajnu je stigla 27. veljače, piše Radio Slobodna Europa (RSE).
Sef je osnovao konzervator Cary Fowler iz Global Crop Diversity Trusta. Za njegovu izgradnju bilo je potrebno 9,1 milijun dolara.
Od samog otvaranja dobiva uzorke sjemena iz cijelog svijeta.
Led koji okružuje predmet pomaže u održavanju niske temperature ako nestane struje.
Sef “sudnjeg dana” napravljen je da izdrži potrese ili nuklearne udare.
Među novim suradnicima su sjemenske banke iz BIH, Kameruna, Indonezije, Kazahstana, Kenije, Madagaskara, Nigerije i Zambije.
Trenutna pošiljka sadržavala je sjeme usjeva kao što su grah, ječam, kukuruz, riža, proso i sirak.
S najnovijim isporukama, 111 banaka sjemena iz 77 zemalja pohranjeno je na Svalbardu, izvijestilo je norveško Ministarstvo poljoprivrede i prehrane.
Fuad Gaši, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i jedan od realizatora projekta, kaže za Radio Slobodna Evropa da je sef u Svalbardu dobio “unikatan materijal” iz BIH.
Sjeme graha, heljde, bamije iz BiH sada je iu svjetskoj riznici
Kako ste došli na ideju da u trezoru banke u Svalbardu pronađete sjemenke iz BIH?
Gashi: Svaka država koja ima banku gena ili više njih ima pravo aplicirati za sredstva kod organizacije The Global Crop Diversity Trust koja financira rad banaka gena, ali samo u smislu izrade duplikata materijala koji bi se potom mogli poslana na Svalbard, kao najsigurnija banka gena, jer skuplja sjemenke iz cijelog svijeta.
Nismo znali za tu mogućnost sve dok me nije kontaktirao Asmund Asdal, kolega iz Norveške, s kojim sam radio na istraživačkim projektima, a koji je i direktor banke gena u Svalbardu. Preporučio nam je da apliciramo za ta sredstva. Dobili smo određena sredstva da izvršimo regeneraciju koja podrazumijeva sjetvu naših materijala i dobivanje novih sjemenki koje onda služe kao duplikat našeg materijala koji možemo poslati na Svalbard i na taj način osigurati da ukoliko se nešto desi našem materijalu ovdje u BiH, tj. da BiH građa nije trajno izgubljena. Projekt je završen nakon dvije godine. Poslali smo većinu naše građe koja je sada uključena u zbirke trezora.
Kakav je bio sadržaj bh. pošiljke?
Gaši: Taj materijal je jedinstven za Bosnu i Hercegovinu. Dio tog materijala možda se nalazi u nekim bankama gena u regiji, ali većina tog materijala postoji samo u našoj banci gena. Zato je kolegama sa Svalbarda u interesu da ovaj jedinstveni materijal sačuvaju u svojoj zbirci.
Postoji deset različitih poljoprivrednih kultura koje se razmnožavaju sjemenom. Uglavnom su to razne domaće sorte graha, kukuruza, suncokreta, heljde, rajčice i bamije. Ovo su duplikati koji su poslani na Svalbard. Izvorni materijal ostaje ovdje, u našoj banci gena. Građu smo poslali u dvije odvojene, velike kutije koje su pohranjene na policama trezora.
Način na koji smo taj materijal prenijeli je tzv black box, što znači da nemaju mogućnost otvoriti ili dodirnuti taj materijal. Skladište samo kutije koje smo mi spakirali za njih jer je taj materijal osušen, klijavost mu je provjerena i pakiran je u aluminijske vakumirane vrećice.
Imajući u vidu ratove, klimatske promjene, prirodne i druge katastrofe, kolika je važnost postojanja svjetske banke sjemena biljaka?
Gashi: To nije nešto čime se ja bavim, ali mislim da postoji relativno ili vrlo mala šansa da sav materijal na svijetu bude uništen u nacionalnim bankama gena. Puno je vjerojatnije da je dio građe uništen negdje na nekom žarištu, ne mora nužno biti rat, može biti i neka elementarna nepogoda. To što su sve zemlje koje su tamo uvrstile svoju najvažniju građu njima je na neki način zajamčeno – imaju osiguranje da im cjelokupna građa nikada, ili barem u idućim desetljećima, ne propadne. Ovo je od iznimne važnosti.
