U četiri privremena prihvatna centra u Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko 1.400 osoba, a Međunarodna organizacija za migracije (IOM) stanje po pitanju smještaja migranata u BiH ocjenjuje kao stabilno.
– Međutim, posljednjih godina pokazuje se da je broj migranata koji redovno ulaze ili izlaze iz Bosne i Hercegovine u porastu. Stoga sve više ljudi ulazi u zemlju, ali iz nje vrlo brzo izlazi, ponekad ostajući i kraće od tri dana. Ovo su neki od pokazatelja da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji organiziraju svoje rute i kretanja. Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija, jer su im trgovci ljudima i krijumčari već pružili priliku. To je vrlo zabrinjavajuće jer pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti ljudi koji su u pokretu, ističu u IOM-u i dodaju da uz to očito ide iskorištavanje, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja.
Kako kažu u ovoj organizaciji, koja u Bosni i Hercegovini djeluje od početka migrantske krize, krijumčarenje i trgovina ljudima su trenutno najveći i suštinski problem.
– Procijenili smo da se, prema vrsti sigurnosnih problema pojedinaca, oko 23 posto onih s kojima smo razgovarali suočava s ozbiljnim izazovima, od psihičkih problema do sveobuhvatnih sigurnosnih problema. Te probleme pokušavamo riješiti tijekom njihovog boravka u Bosni i Hercegovini, poručuju iz IOM-a.
Sve više, kažu, pokušavaju pokazati da su migracije dio rješenja, posebice s gledišta demografskog jaza. Tvrtke gube radnu snagu i moraju računati na novu radnu snagu koja odgovara potrebama.
– Zato su migracije, u tom smislu, rješenje. Vještine i talenti ljudi iz različitih podneblja mogu predstavljati rješenje, socio-ekonomsko rješenje. Stoga IOM nastoji zagovarati i promjenu svijesti da migracije nisu isključivo sigurnosni problem, već kao socioekonomsko rješenje ili dio rješenja. Zašto moramo puno raditi s privatnim sektorom, poslodavcima, kreatorima politika koji razumiju pristup temi migracija u kojoj su svi dobitnici (win-win) i mijenjaju je u povoljnijem svjetlu, u svjetlu društveno-ekonomski fenomen, navode iz ove organizacije.
Posljednje izvješće IOM-a o stanju mobilnosti migranata u BiH, koje uključuje anketiranje 609 migranata, pokazuje da se oni u BiH u prosjeku zadržavaju 32 dana, da ih je 69 posto putovalo autobusom, a 25 posto taksijem. Čak 74% ispitanika pokušalo je barem jednom prijeći granicu s Hrvatskom. Oko 71% ispitanika izjavilo je da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile. Samo je troje ispitanika izjavilo da ne bi ponovno pokušalo prijeći granicu. Ispitanici su koristili društvene mreže i instant messaging kako bi organizirali svoja putovanja u Zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber.
Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz Sirije (76%) i Afganistana (64%) označila Njemačku kao svoje željeno odredište. Građani Maroka (36%) dali su prednost Francuskoj kao željenoj destinaciji. Nadalje, pojedinci iz Nepala (59%) i Pakistana (57%) naveli su Italiju kao svoj primarni izbor odredišta.
