Prema dostupnim podacima i provedbom terenskih istraživanja na području Parka prirode Hutovo blato zabilježeno je ukupno 18 endemičnih biljnih vrsta iz ukupno 9 familija.
Vegetacijski pokrov
Na temelju analize dostupnih literaturnih podataka i provedenih terenskih istraživanja evidentirano je ukupno 38 biljnih vrsta iz 22 familije koje imaju status ugroženosti, utvrđeno je kroz projekt Praćenje stanja i kartiranje mrijestilišta endema riblje vrste u Hutovom blatu“ čiji je nositelj Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP).
Vegetacijski pokrov šireg područja Deranskog blata može se sagledati kroz vegetacijske zajednice koje su zastupljene u planinskim, poplavnim, močvarnim i područjima s dominantnim vodenim karakterom.
– U vezi s navedenim pokazateljima može se ustvrditi da najveći površinski udio ima površina kombiniranog karaktera pokrova, prije svega vodena površina koju prekrivaju zajednice lopoča, lopoča i trske – oko 34,3 posto, zatim površine koje zauzimaju trstika, rogoz i trstika, šaš s oko 14,8 posto, dok značajan površinski udio imaju slobodne vodene površine – oko 357 ha ili oko 30,6 posto.
Trščaci su od posebne važnosti jer mnoge vrste riba koriste plitke litoralne dijelove vodenih tijela za mrijest, a biljke kao supstrat za mrijest. Nakon razdoblja inkubacije i izlijeganja, ličinka ribe obično ostaje u plitkom obalnom području među stabljikama trske, gdje se razvija u mlade koji se nastavljaju aktivno hraniti na istom području. Kad odrastu, jedinke odlaze u dublje dijelove vode, ali se vraćaju u trstiku radi mriještenja – rekao je prof. dr.sc. Višnja Bukvić, članica stručnog tima.
Sastanak održan
Prikupljeni rezultati istraživanja poslužit će za uspostavu GIS baze podataka o definiranim zonama važnim za mrijest endemskih vrsta riba s pripadajućim atributnim pokazateljima o tipovima vegetacijskog pokrova.
Istraživanja su još u tijeku, a održan je i projektni sastanak članova stručnog tima čiji će rezultati istraživanja biti ugrađeni u razradu projekta. Projekt sufinancira Fond za zaštitu okoliša FBiH sa 79.000 KM, dok CIRP sufinancira 21.000 KM.
