Prema dostupnim podacima i provedbom terenskih istraživanja u Parku prirode Hutovo blato zabilježeno je ukupno 18 endemičnih biljnih vrsta iz ukupno devet familija. Analizom dostupnih literaturnih podataka i provedenim terenskim istraživanjem evidentirano je ukupno 38 biljnih vrsta iz 22 familije koje imaju status ugroženosti, utvrđeno je kroz projekt Praćenje stanja i kartiranje mrijestilišta endemičnih riba. vrste u Hutovom blatu“ čiji je nositelj Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP).
Vegetacijski pokrov šireg područja Deranskog blata može se sagledati kroz vegetacijske zajednice koje su zastupljene u planinskim, poplavnim, močvarnim i područjima s dominantnim vodenim karakterom.
„U pogledu navedenih pokazatelja, može se ustvrditi da najveći površinski udio imaju površine kombiniranog karaktera pokrova, prije svega vodene površine koje su prekrivene zajednicama lopoča, lopoča i trske – oko 34,3 posto, zatim površine koje zauzimaju trska, rogoz, šaš, šaš s oko 14,8 posto, dok slobodne vodene površine imaju značajan površinski udio – oko 357 ha ili oko 30,6 posto. Trščaci su od posebne važnosti jer mnoge vrste riba koriste plitke litoralne dijelove vodenih tijela za mrijest, a biljke kao supstrat za mrijest. Nakon razdoblja inkubacije i izlijeganja, ličinka ribe obično ostaje u plitkom obalnom području među stabljikama trske, gdje se razvija u mlade koji se nastavljaju aktivno hraniti na istom području. Kad odrastu, jedinke odlaze u dublje dijelove vode, ali se vraćaju u tršćake radi mriještenja“, rekao je prof. dr.sc. Višnja Bukvić, članica stručnog tima.
“destruktivni učinak”
Irski liječnici traže od države da mlađima od 16 godina zabrani korištenje mobitela
Prikupljeni rezultati istraživanja poslužit će za uspostavu GIS baze podataka o definiranim zonama važnim za mrijest endemskih vrsta riba s pripadajućim atributnim pokazateljima o tipovima vegetacijskog pokrova. Istraživanja su još u tijeku, a održan je i projektni sastanak članova stručnog tima čiji će rezultati istraživanja biti ugrađeni u razradu projekta. Projekt sa 79 tisuća maraka sufinancira Fond za zaštitu okoliša FBiH, dok je sufinanciranje CIRP-a 21 tisuća maraka.
