U Hrvatskoj se u nedjelju održava drugi krug predsjedničkih izbora, a većina političkih analitičara očekuje pobjedu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, kojem je za dlaku izmaklo da bude izabran već u prvom krugu.
– U prvom krugu nije bilo većih iznenađenja, osim iznimno uvjerljive pobjede Milanovića. Ponajviše je to rezultat slabijeg odaziva tradicionalnog HDZ-ovog biračkog tijela. Izvrstan rezultat ostvario je Tomislav Jonjić koji se kroz podcaste i medije uspješno predstavio izvan političkog mainstreama. S druge strane, nešto slabiji rezultat Mire Bulja iznenađuje s obzirom na podršku stranke Most – kazao je u razgovoru za Fenu politolog Branimir Galić.
Milanovićev protukandidat u drugom krugu bit će HDZ-ov kandidat i partner Dragan Primorac.
Govoreći o svojim izgledima, Galić je kazao kako Primorac nema realne šanse dostići Milanovićevu veliku prednost.
– Glavni cilj HDZ-a i partnera koji podržavaju Primorca je povećati izlaznost u drugom krugu u sredinama koje su tradicionalna uporišta te stranke. No, čudi podatak da je Primorac na izborima 2019. u prvom krugu dobio 193 tisuće glasova manje od Kolinde Grabar Kitarović, što je, vjerujem, iznenadilo ljude bliske Milanovićevoj kampanji. U takvim okolnostima teško je napraviti dobar rezultat – rekao je Galić.
Kako je rekao, dio tradicionalnih birača HDZ-a Primorcu zamjera neautentičnost i neke njegove ranije političke odluke koje nisu bile usklađene s politikom stranke, dok se, s druge strane, Milanoviću zamjera njegov odnos prema dijelu braniteljske populacije tijekom premijerskog mandata, iako ga je nastup u prvom predsjedničkom mandatu približio desnom biračkom tijelu.
Galić je podsjetio da niti jedan kandidat s desnog političkog spektra nije otvoreno podržao jednog od dvojice kandidata u drugom krugu te se stoga može očekivati apstinencija značajnog dijela “desnih” birača.
– Kandidati desnog političkog spektra vjerojatno su htjeli izbjeći percepciju da su “nečiji igrači”. Vjerujem da će mnogi birači koji su u prvom krugu glasali za desničarske kandidate u drugom krugu odlučiti biti suzdržani. S druge strane, značajan dio birača koji su u prvom krugu podržali Ivanu Kekin vjerojatno će glasati za Milanovića, dok će glasovi birača desnog spektra koji ipak odluče izaći na izbore biti podijeljeni – smatra Galić.
Galić smatra da ni u drugom krugu Hrvati u BiH neće u značajnijoj mjeri izaći na izbore.
– Njihov odaziv bit će znatno manji od onih 35.000 koliko ih je izašlo na izbore prije pet godina. Podsjećamo, Primorac je u prvom krugu u BiH osvojio 9.160 glasova (56 posto), a Milanović 2.503 glasa (15 posto). Usporedbe radi, Kolinda Grabar Kitarović je prije pet godina u drugom krugu dobila 32.400 glasova (92,3 posto), a Milanović 2700 glasova (7,7 posto). Očekujem da će izlaznost birača u BiH u drugom krugu biti znatno manja nego 2019. godine. Primorac će sigurno pobijediti uvjerljivo, ali će Milanović barem utrostručiti postotak glasova u odnosu na izbore prije pet godina – rekao je.
Galić smatra da je dosadašnja politička kampanja “bila najblaže rečeno nezanimljiva”.
Govoreći o tome što će uslijediti nakon izgledne Milanovićeve pobjede, Galić je ustvrdio kako ne vjeruje da će doći do “znatnijeg odmrzavanja odnosa između Banskih dvora i Pantovčaka”.
– Moguće su samo djelomične promjene Milanovićeve retorike, odnosno povremeno suzdržavanje od njegovih prepoznatljivih izričaja i stila komunikacije. Unatoč svemu, važno je da Plenković i Milanović postignu dogovor oko imenovanja veleposlanika u važnim svjetskim državama i da teme iz domene obrane i sigurnosti ne dominiraju političkim diskursom jer to nije dobro ni za jednu državu. Ne očekujem promjenu hrvatske vanjske politike jer su mnogi procesi unaprijed definirani članstvom u NATO savezu i Europskoj uniji – zaključio je Galić.
