Protekla godina bila je teška i izazovna za poljoprivrednike u našoj zemlji. Hranu je sve teže proizvesti zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena. Potvrđuje nam to Dubravko Vukojević, predsjednik Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog, čiji članovi vrše opsežne pripreme za sadnju čuvenog krumpira “Ljubuški rani”, koji je među prvim proizvodima zaštićen oznakom geografsko porijeklo.
U sklopu te Zadruge djeluje 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača koji krumpir proizvode na 350 hektara. Godišnje proizvedu blizu 8.000 tona, a isti plan imaju i ove godine.
– Za 15-ak dana počinje sadnja u plastenicima, a u narednih mjesec dana na otvorenom – kaže Vukojević za “Puls”.
Kaže da su 2022. i 2023. godine bile izuzetno dobre za proizvođače krumpira i ostalih vrsta povrća, dok je prošla godina bila dosta izazovna zbog kišovitog i hladnog proljeća te sušnog i vrućeg ljeta.
– Klimatske promjene su naš najveći izazov. Prije tri dana bilo je minus sedam, a sada je plus 15. Ni u ovom razdoblju to nije problem, ali se bojimo da se ovakve oscilacije ne dogode u trećem ili četvrtom mjesecu. Kad pada kiša, to nije kiša, to su poplave, a suša je sve duža – kaže nam Vukojević.
I dok se sve više govori o tome kako je potrebno intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju, Vukojević ističe da je to teško izvedivo, ponajviše jer nedostaje radne snage.
– S jedne strane sve je manje onih koji se žele baviti poljoprivredom, a s druge nema radne snage. Džaba dnevnice od 150 KM kad u selu više niko neće raditi. Što se tiče poticaja, dobri su. Bio bih bogohulan da kažem drugačije. No, mislim da je po tom pitanju bilo prekasno, jer nemamo uređen sustav kada je u pitanju uvoz. Što se tiče “Early Ljubuškog”, sve plasiramo. Do polovine lipnja sav urod iskopamo i prodamo, jer u tom periodu nema banjalučkog, hrvatskog, njemačkog, ničijeg osim našeg krumpira. No, postavlja se pitanje, što je s drugim povrćem. Pa ljudi su zaorali rani domaći kupus zarad kupusa iz uvoza – pojašnjava Vukojević za “Puls”.
