U svom izvješću o napretku zemlje prema članstvu u Europskoj uniji, Europska komisija će još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da “odmah provede ustavnu i izbornu reformu kako bi se osiguralo da svi građani mogu učinkovito ostvariti svoja politička prava”, posebno uskladiti svoj ustav s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
– Funkcioniranje demokratskih institucija narušava se stalnim diskriminirajućim elementima u ustavnom sustavu i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka od strane entiteta Republika Srpska, koji još uvijek ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet. Suda – stoji u nacrtu izvješća.
Također se navodi da BiH nije usklađena s viznom politikom EU. Komisija poziva BiH da ukine bezvizni režim s Azerbajdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonski bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom. BiH je bezvizni režim s Omanom ukinula u siječnju ove godine, a s Bahreinom u rujnu.
Dok se u potpunosti ne uskladi s viznom politikom EU-a, Komisija poziva BiH da primijeni dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanja u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, primjerice sa zrakoplovnim prijevoznicima koji dovoze ljude kao turisti, a onda se pretvaraju u migrante u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je postigla veliki napredak, postigavši i održavajući punu usklađenost sa sankcijama protiv Rusije nakon njene agresije na Ukrajinu. Međutim, dodaje se da provedba restriktivnih mjera “ostaje izazov zbog političkih opstrukcija”.
Odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom općenito su dobri, iako na njih utječu neriješena bilateralna pitanja. Otvorena su pitanja o granicama na kopnu i moru. Na provedbu sporazuma o sukcesiji iz 2001. utjecala su pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Bosna i Hercegovina i dalje se protivi planu Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice.
Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće, novinari su izloženi političkim pritiscima, zastrašivanjima i prijetnjama. Državnom javnom servisu Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) prijeti ozbiljna opasnost od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog financiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima. Od 2013. godine Parlament Federacije BiH nije imenovao direktora niti popunio upražnjena mjesta u Upravnom odboru javne televizije FTV. Javni servis u RS-u (RTRS) širi ruske dezinformacije, a signal kanala Russia Today nastavlja se emitirati unatoč tome što se ta zemlja pridružila sankcijama EU-a koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u nacrtu izvješća.
Kada je riječ o Srbiji, u nacrtu izvješća Europske komisije o napretku te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji navodi se da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, da je s tom zemljom zadržala odnose na visokoj razini te da je intenzivirala odnose s Kinom, što postavlja pitanja o njezinoj strateški pravac.
“Srbija još nije ispunila niti jednu restriktivnu mjeru protiv Ruske Federacije, kao ni većinu izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose s Ruskom Federacijom na visokoj razini i intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanje odnosa Srbije strateškom smjeru”, stoji u nacrtu. izvješća za Srbiju u koje je Hina imala uvid.
Komisija će u srijedu objaviti paket proširenja, čiji je ključni dio izvješće o ocjeni napretka u reformama svake od zemalja na putu prema članstvu u EU. Izvješće o napretku objavljuje se jednom godišnje i ima važnu ulogu u praćenju napretka zemalja kandidatkinja na putu u EU.
Osim Rusije, Srbija nije prihvatila ni niz drugih izjava visoke predstavnice u ime EU te restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezueli. Osim toga, učestali su letovi za Rusiju, navodi se.
“Od Srbije se očekuje postupno usklađivanje politike prema trećim zemljama s politikom i stajalištima EU, uključujući restriktivne mjere”, dodaje se u nacrtu izvješća. Također se navodi da je Srbija nastavila surađivati s EU-om u nastojanjima da spriječi izbjegavanje sankcija te da pruži financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.
Od Srbije se očekuje i poboljšanje rezultata u procesuiranju ratnih zločina, navodi se da i dalje izbjegava podizanje optužnica protiv visokopozicioniranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva predugo traje.
“Srbija bi trebala poduzeti korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od preko 1.700 predistražnih predmeta, koji i dalje izazivaju veliku zabrinutost”, navodi se u tekstu.
Srbija je nastavila suradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, koji je zamijenio Haaški sud. Po pitanju ratnih zločina nastavljena je suradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je mali napredak zabilježen u suradnji s Hrvatskom i Kosovom.
“Srbija tek treba pokazati istinsku predanost istraživanju i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija bez reperkusija nastavlja davati potporu i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negirati ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici”, navodi se u nacrtu izvješća.
U tekstu se spominje i veliki broj nestalih osoba. “Neriješena sudbina osoba nestalih tijekom sukoba 1990-ih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti na Zapadnom Balkanu. Unatoč stalnom napretku u identifikaciji, 7.608 osoba još uvijek se vodi kao nestalo”, navodi se u tekstu i dodaje da su potrebni daljnji napori na regionalnoj razini kroz grupu za nestale osobe osnovanu 2018. godine u sklopu Berlinskog procesa za jačanje suradnje, kao i na bilateralnoj razini.
Ni Srbija još nije uskladila svoju viznu politiku, iako je EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja čiji građani trebaju vize za ulazak u EU.
Usklađivanje s viznom politikom za EU vrlo je važno kako bi se smanjio pritisak ilegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze u Srbiju kao turisti, a zatim pokušavaju ilegalno ući u EU i tražiti azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale neovisnost Kosova.
Što se tiče bilateralnih odnosa, Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s drugim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU. Njezine odnose s Hrvatskom “i dalje karakteriziraju ad hoc antagonističke javne razmjene i diplomatski demarši”.
Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su dobri i općenito stabilni, iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, stoji u nacrtu izvješća. Navodi se i da visoki srbijanski dužnosnici sudjeluju u nelegalnom obilježavanju Dana Republike Srpske, 9. siječnja.
