Predstava “Tragùdia/Pjesma o Edipu” autora i redatelja Alessandra Serre, inspirirana djelima Sofokla, Euripida, Aristofana, Seneke i drugim izvorima o mitu o Edipu, bit će izvedena večeras u sklopu Natjecateljskog programa Internacionalni teatarski festival MESS u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Serra, koji je predstavu najavio u sklopu današnjeg MESSpressa, rekao je da je legendu o Edipu prepisao za suvremenu publiku, koristeći antički tekst kao način povezivanja s višim, kolektivnim oblikom znanja, te da je slijepi, prognani junak , kralj Tebe utjelovljuje stanje modernog čovječanstva.
Istaknuo je kako je u predstavi koristio jedan oblik starogrčkog jezika kojim neki ljudi još uvijek govore u Italiji te ga opisao vrlo glazbenim jezikom sardinskih pastira.
Serra se osvrnuo i na ulogu kazališta u današnjem društvu ustvrdivši da samo kazalište odolijeva svemu – filmu, crkvi, internetu, ali da su kazališne dvorane i danas pune jer ljudima treba ritual.
– Sada smo na vrlo osjetljivom terenu, jer nas pokušavaju dehumanizirati. I jedino što nas može spasiti od tog barbarstva je jezik – rekao je Serra.
Naglasio je da je Edip djelo koje ga prati od ranog djetinjstva, te da je dugo sanjao o postavljanju tragedije.
– Tragedija nije drama, jer nema likove, nego junake, i ne prepričava priče, nego mitove – rekao je.
Uloge u predstavi tumače Salvo Drago, Francesca Gabucci, Sara Giannelli, Jared Mcneill, Chiara Michelini i Felice Montervino, čiju režiju, scenografiju, svjetla i kostime potpisuje Serra.
Drugi gost MESSpressa bio je Almir Imširević, selektor Programa “Dramadžiluk”, najnovijeg programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS, osmišljenog za promociju recentnih dramskih djela iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Taj je program platforma za umrežavanje autora i kazališnih profesionalaca koja im omogućuje lakši pristup materijalima. Program uključuje scensko čitanje dramskih tekstova.
– Čitanje je nešto što smo zaboravili, što nas vraća u prošlost, kada su se knjige prepričavale ili kada su nam čitane kao djeci – smatra Imširević.
Imširević je kazao da na javna čitanja dolazi mnogo mladih ljudi, ali i redatelja koji određuju koja će drama biti adaptirana. Tvrdi da je na javni natječaj za ovaj program pristiglo više od 100 tekstova iz regije te nekoliko desetaka iz Europe i SAD-a, te kaže da isti redatelji nisu u pravu kada kažu da danas nitko ne piše drame.
– Bio sam dosta sebičan u odabiru testova, ali sam inzistirao na različitosti – rekao je.
Osim javnih čitanja, u planu je izrada online platforme za arhiviranje dramskih tekstova. Program nastao iz ideje pokrenute 2012. godine realiziran je nakon 11 godina.
“Dramadžiluk” će obuhvatiti i razgovore na temu dramskog pisanja, uz učešće eminentnih dramatičara i kazališnih djelatnika. Kroz ovaj program MESS želi afirmirati dramski tekst kao ključni segment kazališnog života u Sarajevu.
Za sutra je najavio održavanje dvaju programa “Razgovor – od Perzijanaca do Palestinaca” i čitanje dramskog teksta “Tužna čudovišta moja – autogram Milici” Matea Matišića.


