Lokalni izbori održavaju se 6. listopada na kojima pravo glasa ima nešto više od 3,4 milijuna građana. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, ukupno nas je tri i pol milijuna. U posljednjih deset godina, prema procjenama, iz naše zemlje iselilo je oko 600.000 ljudi, što znači da nas je sada oko 2.900.000. Osim što je pola milijuna birača manje nego što ih imamo, zbunjuje činjenica da se unatoč iseljavanju i negativnim demografskim trendovima broj birača stalno povećava, piše. BHRT.
Za Središnje izborno povjerenstvo nema spora da imamo više birača nego građana. Razlog je ogromna dijaspora. Nije nemoguće i nismo jedina zemlja, kažu, u kojoj je broj birača veći od broja stalnih stanovnika, jer odlazak u inozemstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo glasa, jer većina njih još uvijek imaju neki od dokumenata koji im omogućuju da glasaju ili budu izabrani.
Zadržavaju tri uvjeta
– Prebivalište, državljanstvo i isprava – dio je Središnjeg biračkog spiska. Osobe koje su bile na popisu prije 2013. godine, odnosno upisane su u Središnji birački popis ako su tada dobili dokument. U međuvremenu su napustili BiH. Bez obzira na to što su otišli, ako i dalje ispune ova tri uvjeta, ipak su upisani – kaže član CIK-a Ahmet Šantić.
Problem, prema riječima bivšeg člana CIK-a Vehida Šehića, nije u brojkama, već u mogućnosti zlouporabe, pa da netko glasa u ime osobe koja nije u BiH, a možda ni među živima.
– Problem može biti samo u tome što kasnije neki od nesavjesnih, neodgovornih članova biračkih odbora zlorabe tu činjenicu, pa se krivotvori potpis na Izvatku iz Središnjeg popisa birača, glasa, a to se i dogodilo u praksi. I tako će uvijek biti sve dok se ne uvedu nove tehnologije – naglašava Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”.
Osim ogromnog broja glasova dijaspore za koje postoji sumnja kako završavaju, poseban problem predstavlja ažurnost biračkih popisa kada su u pitanju osobe koje su u međuvremenu preminule, nakon posljednjeg izbori. Često se događa da glasaju i oni koji više nisu živi.
– Ne možete za sve tražiti odgovore od CIK-a, jer i mi dobivamo gotove podatke od nadležnih institucija koje vode te evidencije. Mi ne utvrđujemo vjerodostojnost mjesta prebivališta, niti vršimo upis činjenica smrti, već nadležni matični uredi. Znamo da je birački spisak opterećen imenima osoba koje su umrle negdje u inozemstvu i da ni mi ni nadležne institucije nemamo načina da ih skinemo – kaže predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.
Ništa sporno
– Vrlo često se zapravo dešava da CIK “svali krivicu” na neke druge institucije. Mislim da se u redovima CIK-a moglo puno više učiniti na čišćenju i dotjerivanju središnjeg biračkog popisa – smatra politička analitičarka Tanja Topić.
Ni demografima nije sporno da imamo više birača nego stanovnika. Prema njihovim riječima, ove brojke najbolje govore o razmjerima iseljavanja i katastrofalnoj demografskoj situaciji.
– Od popisa stanovništva 2013. do danas prirodnim smo trendom ostali bez nekih 100 tisuća stanovnika. Iako imamo veći broj umrlih, naš birački popis nije tako drastično smanjen – kaže demograf Aleksandar Čavić.
Iako se broj stanovnika Bosne i Hercegovine rapidno smanjuje, broj birača raste nesmanjenom žestinom. Na središnjem biračkom popisu za predstojeće lokalne izbore nalazi se 37.000 birača više nego na Općim izborima prije dvije godine, a čak 120.000 više nego na lokalnim izborima prije četiri godine. Nema logike, ali tako je.
