U razgovoru za “Dnevni PulsAsfalta” veleposlanik SR Njemačke u BiH dr. Thomas Fitschen govorio je o odnosima ove dvije zemlje, europskom putu BIH, odljevu stanovništva i ključnim ciljevima Veleposlanstva Njemačke.
Zajednička politika
Savezna vlada Njemačke jasno je u svom koalicijskom sporazumu stavila do znanja da je Zapadni Balkan za nju vanjskopolitički prioritet. Međutim, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, vidimo da su stare retorike i stare politike preživjele. Ima li EU odgovor na to?
– Federalna vlada je od svog imenovanja Zapadni Balkan, a posebno BiH, stavila u centar pažnje. Manuel Saracin (Sarrazin) imenovan je posebnim izaslanikom za regiju. Njemački Bundestag donio je rezoluciju u kojoj stoji da se o teritorijalnom integritetu BIH ne može pregovarati i da su sva secesionistička nastojanja neprihvatljiva. Ponašanje Milorada Dodika ima posljedice. Njemačka je zaustavila četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj vrijedna 105 milijuna eura. Naš stav je izričit: nema novca za one koji ruše državu Bosnu i Hercegovinu. Mržnja i secesionistička retorika imaju svoju cijenu. Od kandidata za pristupanje očekujemo sudjelovanje u zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. To što se Milorad Dodik i ovdje suprotstavlja interesima BIH, nažalost, ne čudi.
BiH još uvijek nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora s EU. Kako ocjenjujete napredak naše zemlje i ima li šanse?
– Od 15. prosinca 2022. godine Bosna i Hercegovina je značajno napredovala prema EU, ali se nije uhvatila u koštac s mnogim teškim pitanjima. Istovremeno, u Republici Srpskoj bilježimo zabrinjavajući pad po pitanju slobode medija i izražavanja te napade na civilno društvo. Od presudne je važnosti da Bosna i Hercegovina kao država radi na realizaciji 14 prioriteta koje navodi EU. Ispunjavanje tih prioriteta će prije svega poboljšati živote ljudi u Bosni i Hercegovini. To je bit približavanja EU. Važni su primjerice zakon o pranju novca, zakon o sukobu interesa i nacionalni program za preuzimanje pravne stečevine Europske unije. Naravno, građani s pravom očekuju da će se poboljšati i integritet lokalnih izbora. BiH bi također trebala sklopiti sporazum s Frontexom.
Energetski sektor
Njemačka je ubjedljivo najveće izvozno tržište za Bosnu i Hercegovinu. Kako komentirate gospodarsku i druge oblike suradnje Njemačke i BIH i kako one mogu biti još bolje?
– Ekonomski odnosi Njemačke i BiH bliži su i pouzdaniji nego ikad. Bosna i Hercegovina za nas ima odličan geografski položaj. Njemačke kompanije su sve više zainteresirane za BiH kao mjesto poslovanja. Ovdje bih posebno spomenuo energetski sektor. BiH nudi izvanredne mogućnosti kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, posebno energija vjetra. U Livnu bi trebao biti izgrađen sustav vjetroparkova koje će graditi njemačka tvrtka. To znači kvalificirana radna mjesta i javni prihod kroz najamnine. To je moguće samo ako se procedure odobravanja vođene politikama pojednostave i administrativne prepreke smanje. Podržavamo BiH u neophodnoj tranziciji s fosilnih goriva i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa Zapadnim Balkanom. Vidimo velike mogućnosti za našu suradnju. Ali sve to ne ide bez reformi i uklanjanja birokratskih prepreka.
Razvijanje talenata
Posljednjih godina BiH bilježi snažan odljev stanovništva, posebno mladih, a većina njih odlazi u Njemačku. Neki bi optužili vašu zemlju da nam “oduzima talente”. Kako gledate na te trendove?
– Veselimo se useljenju. Ipak, riječ “uzeti” bih zamijenio sa “razvijati talente”. Prije svega težimo kružnoj migraciji. Podržavamo mlade talente kako bi mogli razviti svoj puni potencijal u Njemačkoj i imali priliku izravno i neizravno podržati svoju domovinu. Ali budimo i iskreni: mnogi od onih koji napuštaju zemlju ne razmišljaju samo o novcu koji mogu zaraditi negdje drugdje. Iz anketa znamo da su nezadovoljstvo političkom situacijom u zemlji i neizvjesnost oko njezine budućnosti također jaki motivi za iseljavanje.
