Uvodničar na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 bio je direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Sarajevo Mirsad Tokača, koji je govorio na temu „Zarobljeni u tranziciji – od etnonacionalizma do moderne bosanskohercegovačke nacije“.
Tokača je u svom obraćanju na sjednici kazao kako postoje različita i često suprotstavljena shvaćanja i tumačenja pojmova etničke/nacionalne pripadnosti i identiteta.
– U biti, radi se o nedostatku znanja i uvida u suvremena teorijska tumačenja razvoja nacionalnih identiteta, kao prvenstveno oblika pripadnosti državi kao političkoj zajednici građana – istaknuo je.
Suštinsko pitanje
Prema Tokači, identitet je bitno pitanje, između ostalog, osjećaja pripadnosti bilo kojoj društvenoj skupini ili određenoj zajednici, bilo da je riječ o vjerskoj, kulturnoj, profesionalnoj, etničkoj, državnoj.
Ustvrdio je kako je prilikom objašnjavanja procesa, nekada dužih, a nekada kraćih u formiranju identiteta, potrebno pomnije sagledati ulogu i važnost pojedinih povijesnih događaja te naš odnos prema prošlosti i sjećanje na nju, bilo da duga razdoblja života u miru ili zgusnuta i duboko traumatična ratna razdoblja svakoga, posebice postkonfliktnog i tranzicijskog društva i države.
– Bošnjački etnički identitet zapečaćen je događajima iz perioda 1992.-1995. Malo je događaja koji su tako sudbonosno utjecali na Bošnjake tijekom njihova višestoljetnog življenja na tlu Bosne, bilo da su živjeli u okolnostima vlastite državne samostalnosti ili pod okupacijom velikih imperija ili relativne slobode u komunističkom okruženju tzv. bivšeg jugoslavenskog društva. Genocidna namjera da se oni iskorijene i poimence ugrozi njihov život i oduzme im se svaka mogućnost da budu politički i državotvorni subjekt u vlastitoj zemlji i državi, učinila je pripadnost bošnjačkoj nacionalnoj zajednici i njenu identitetsku posebnost. određeno time činjenicom. Ono što su Bošnjaci danas, dobrim je dijelom posljedica zgusnutih događaja tog perioda. Dakle, kao i Židovi koji se prepoznaju po holokaustu, i mi smo prepoznati po tome što smo žrtve genocida. Genocid je, nažalost, postao obilježje, dio našeg individualnog i kolektivnog identiteta. Da ni po čemu drugome nismo isti kao pojedinci, da na trenutak zanemarimo stoljetnu kolektivnu vezanost za Bosnu i mnoge druge povijesne događaje, sve ono što nam se događalo u periodu 92-95. učinila nas je zajednicom istog stradanja i radikalno drugačijom od političkog i kulturno-historijskog ambijenta u kojem Bošnjaci trenutno žive – naglasio je Mirsad Tokača, direktor Dokumentaciono-istraživačkog centra Sarajevo, uvodničar na sjednici Udruženja Krug 99.
Istakao je da je Bosna kao geografski prostor i kao država neodvojivi i sudbinski dio bošnjačkog identiteta.
Politička nacija
– Samo s Bosnom i u Bosni mi smo identitetski i politički pripadnici moderne nacije. Tek s Bosnom i Bosnom kao nacionalnom nominacijom Bošnjaci postaju moderna politička nacija. Dakle, svaki oblik ili neprijateljski pokušaj suprotstavljanja bošnjaštva Bosni i obrnuto, zadaje smrtni udarac ideji bosanske nacije. Bosna, kao druga viša razina bošnjaštva, pa i svake druge etničke pripadnosti, njihov je ustavno-pravni, građansko-državno-nacionalni identitet – smatra Tokača.
Istaknuo je kako je etnonacionalizam u osnovi autoritaran i pod svaku cijenu nastoji homogenizirati pripadnike etničke skupine. On je isključiv po namjeri i isključuje svaki identitet osim kolektivnog/etničkog.
– Pojedinac sa svojim slojevitim individualnim identitetom/identitetima je potisnut i sveden samo na etnički/religijski. U multietničkim društvima kao što je bosanskohercegovačko, etnonacionalizam je izvor stalnih napetosti i potencijalnih sukoba. Naime, on teško uspostavlja komunikaciju s “drugim”, pogotovo tamo gdje su etničke skupine izmiješane na istom teritoriju. Iz toga proizilazi logičan slijed želje za etničkom teritorijalizacijom, a time i podjelom Bosne – potcrtao je Mirsad Tokača na današnjoj sesiji Kruga 99.
