Kraj Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina dočekat će najprije u sastavu kratkotrajne Države Slovenaca, Srba i Hrvata – SHS (koju čine BiH, Hrvatska i Slovenija), a potom će 1. prosinca 1918. ušli u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Ulazak u novu državu značit će i novu povijesnu epizodu za Sarajevo, koje će u novoj državi ići putem političke marginalizacije i stagnacije.
Nova uprava
Prvi gradonačelnik Sarajeva u Državi Bosni i Hercegovini i Kraljevini Bosni i Hercegovini i ukupno šesti bit će Aristotel Petrović, istaknuti srpski političar iz Bosne i Hercegovine. Petrović je bio jedan od trojice najznačajnijih srpskih političara iz Bosne i Hercegovine koji su obnašali javne dužnosti nakon oslobođenja 1918., uz Gligorija Jeftanovića, koji je bio na čelu Narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, i Atanasija Šolu, koji je bio na čelu Narodne vlade.za Bosnu i Hercegovinu.
Za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini Aristotel Petrović je bio diplomatski službenik. Prilikom ulaska Druge armije Vojske Kraljevine Srbije, kojom je zapovijedao vojvoda Stepa Stepanović, u Sarajevo 6. studenog 1918. godine, gradonačelnik Petrović bio je na čelu Odbora za doček i svečane povorke. Gradonačelnik Aristotel Petrović poželio je dobrodošlicu vojvodi i njegovim vojnicima i izrazio zahvalnost za sav njihov trud. Dana 2. prosinca 1918. godine u Gradu Sarajevu izabrana je izvršna vlast i konstituirano Gradsko vijeće na čelu s Aristotelom Petrovićem. Njegovi zamjenici i dopredsjednici Gradskog vijeća iz reda muslimanskog i hrvatskog naroda bili su Ibrahim Šarić i Ivo Jelinović.
Posebne izazove u rješavanju problema koje su stvarali komunisti imao je Aristotel Petrović tijekom svog obnašanja dužnosti gradonačelnika. Tijekom dvije godine svog legalnog postojanja Komunistička partija organizirala je štrajkove i pobune, javne tribine usmjerene protiv vlasti. Dana 17. siječnja 1919. Komunistička partija organizirala je velike narodne prosvjede u Sarajevu na kojima se okupilo više od dvanaest tisuća Sarajlija.
Gradonačelnik Petrović tada je izjavio kako komunisti takvim događajima žele srušiti legalno izabranu vlast, preuzeti funkcije i uspostaviti novi komunistički poredak. Gradonačelnik Petrović je 5. svibnja 1919. objavio da će komunisti u Gradskom vijeću biti smijenjeni, a da će njihovih devet mjesta pripasti socijalistima, s manje boljševičkih ideja. Gradsko vijeće prihvatilo je gradonačelnikov prijedlog o isključenju komunista, a nakon dogovora predstavnika židovskog naroda u Sarajevu s gradonačelnikom donesena je odluka da, s obzirom na to da Židovi imaju četiri mjesta u Gradskom vijeću, isto toliko će biti dodijeljen socijalistima. Četiri socijalistička zastupnika, predvođena Jovom Šmitranom, ušla su u Gradsko vijeće Sarajeva, a gradonačelnik Aristotel Petrović, kao veliki antikomunist, sudjelovao je u kasnijim represijama protiv Komunističke partije, što je rezultiralo zabranom KP.
Aristotel Petrović bio je na čelu Sarajeva do izbora Ljudevita Novata za novog gradonačelnika, koji je izabran u studenom 1920. godine, iako je Petrović pokušao podnijeti ostavku već u svibnju 1920. godine. O političkom radu kao i životu Aristotela Petrovića nakon odlaska s mjesta gradonačelnika Sarajeva nema pouzdanih podataka, osim o njegovim diplomatskim aktivnostima u Bugarskoj. U Arhivu FNRJ u Beogradu pronađen je dokument iz kojeg se vidi da je od 1929. do 1931. godine bio generalni konzul Kraljevine Jugoslavije u Varni u Bugarskoj.
Bio je poliglot
dr. Ljudevit Novat rođen je 1871. godine u Beču, gdje je završio osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Doktor je pravnih znanosti. Službovao je u Gračanici, Tuzli, Sarajevu i Beču. Od 1900. godine radio je kao politički ataše pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu, a nešto kasnije obavljao je dužnost glavnog policijskog savjetnika Ravnateljstva redarstva u Sarajevu. Nakon završetka Prvog svjetskog rata i uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, imenovan je članom Prvog Narodnog vijeća Sarajeva. Nešto kasnije unaprijeđen je u vladinog savjetnika, a 1920. izabran je za gradonačelnika. Bio je poznat kao vrlo obrazovana osoba. Govorio je njemački, francuski, engleski, talijanski, španjolski i mađarski. Umirovljen je 1927. godine.
A Novak se na čelu grada zadržao samo dvije godine.
Lojalan režimu
Godine 1922. Ibrahim Hadžiomerović postaje gradonačelnik Sarajeva. Rođen je 1886. godine u Sarajevu. Gimnaziju je pohađao u rodnom mjestu (maturirao 1908.), a zatim je upisao studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rano je završio studije i zaposlio se kao činovnik u Bosanskoj zemaljskoj skupštini. Tijekom Prvog svjetskog rata mobiliziran je u austrougarsku vojsku. Borio se na istočnoj fronti u Galiciji, gdje ga je zarobila carska vojska. Kasnije se pridružio srpskoj vojsci u Rusiji kao dobrovoljac. Potkraj 1918. doživio je stvaranje nove jugoslavenske države.
Nakon rata završio je studij prava u Zagrebu, a potom je radio kao sudac na Upravnom sudu u Sarajevu. Godine 1922., kao musliman potpuno lojalan vladajućem kraljevskom režimu, imenovan je gradonačelnikom Sarajeva. Na tom je položaju ostao do 1928. (prema drugim izvorima do 1927.), kada je na prvim općinskim izborima nakon rata pobijedila Jugoslavenska muslimanska organizacija, vodeći politički pokret muslimana između dva svjetska rata. Nastavio je studij prava i doktorirao. Nakon uvođenja kraljevske diktature 1929. i ukidanja povijesnih kopnenih granica unutar Jugoslavije, imenovan je podbanom novostvorene Drinske banovine. Od 1930. bio je član Vakufskog ravnateljstva u Sarajevu. Umirovljen je 1935. godine.
grčko podrijetlo
Aristotel Petrović je rođen u srpskoj trgovačkoj obitelji u Sarajevu. Početkom 19. stoljeća u Sarajevu je živio Petar Petrović Petrakija, rodom iz Korče u današnjoj Albaniji. Iako porijeklom Grk, ovaj naturalizirani Srbin svojoj trojici sinova, koji su rođeni u Sarajevu, dao je grčka imena Aristotel, Diogen i Sokrat. Jedan od njegovih sinova – Aristotel, kasnije će postati politički radnik i gradonačelnik Sarajeva.
