Koliko obiteljsko nasilje u BiH uzima maha i koliko se zapravo radi o eskalaciji govori podatak da su u gotovo svim sigurnim kućama, od Mostara do Banje Luke, smještajni kapaciteti premašeni ili udvostručeni u odnosu na prošlu godinu.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, prošle godine u sigurnim kućama zbrinuto je gotovo 500 osoba, žena i djece.
Uhićene su 753 osobe
U odnosu na prethodnu godinu, u protekloj 2023. godini povećan je broj poziva na SOS telefone i policiju, a općenito je povećan broj slučajeva kaznenog djela nasilja u obitelji. Prema statističkim pokazateljima Federalne uprave policije (FUP) i MUP-a Republike Srpske (RS), prošle godine u BiH je evidentirano 2.449 slučajeva nasilja u obitelji. U manjem bh. entitetu zabilježeno ih je 1.193, što je 159 slučajeva više u odnosu na 2022. godinu.
U FBiH je prošle godine evidentirano 1.256 kaznenih djela nasilja u obitelji, dok ih je u 2022. godini bilo 911, što je za 345 ili 27,45 posto više.
– Za ova kaznena djela prijavljeno je 1.268 osoba, a među prijavljenima je 499 povratnika u počinjenju kaznenog djela i 15 maloljetnika. Uhapšene su 753 osobe – navode iz FUP-a.
Prošle godine najveći broj ovakvih kaznenih djela počinjen je u Kantonu Sarajevo – 317, zatim Zeničko-dobojskom sa 295 slučajeva i Tuzlanskom sa 207. Svi ovi podaci su davno trebali upaliti alarme, jer od 2014. godine, kada je broj slučajeva obiteljskog nasilja iznosio 1032, dok se prošle godine taj broj kretao između 800 i 950.
Kemal Maksumić, tužitelj Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona, potvrdio je da je u posljednje vrijeme primjetan porast broja kaznenih prijava zbog nasilja u obitelji. Zastrašujuće je, rekao nam je, da je u četiri dana dežurstva nedavno imao tri prijave za obiteljsko nasilje.
Tjelesne ozljede
– Definitivno su najčešće žrtve nasilja žene, a počinitelji su njihovi bračni ili izvanbračni partneri. Može se reći da je nasilje sve učestalije i izraženije te da je, osim verbalnih prijetnji i vrijeđanja koje imaju obilježja psihičkog nasilja, u porastu i fizičko nasilje koje nanosi tjelesne ozljede partneru.
Vrlo često žrtve svjedoče da je nasilnik “dobar dok ne konzumira alkohol”, a kada se, kako kažu, potpuno promijeni i postane nasilan. Također, izražavaju želju da nasilnik “samo malo zašuti kako bi se promijenio” – kaže nam Maksumić.
I sama djeca postaju žrtve nasilja na neizravan način, jer svjedoče činu fizičkog i psihičkog nasilja jednog roditelja prema drugom, što ostavlja trajne posljedice na njihovu psihu, pa često i sama djeca kasnije, kao posljedicu takvih trauma, nakon odrastaju, postaju nasilni prema svojim partnerima.
Služe po sedam godina
Prema svjetskim statistikama, žrtve obiteljskog nasilja trpe čak sedam godina dok se konačno ne odluče po prvi put prijaviti nasilnika.
– Žrtve se teško odlučuju prijaviti nasilje iz više razloga, od straha i predrasuda do ekonomske ovisnosti. No, može se reći da obiteljsko nasilje proizvodi nasilje općenito i bojim se da ćemo, ako već nismo, postati društvo nasilja. Jer samo kaznenopravna reakcija države, koja kažnjava počinitelja za počinjeno nasilje, ne može riješiti problem. Potrebna je šira društvena reakcija i mobilizacija svih snaga u društvu – naglašava naš sugovornik.
