Nakon velikih štrajkova u Hollywoodu, glazbeni svijet također je zabrinut zbog sve veće upotrebe umjetne inteligencije (AI) u tom sektoru, kao i ekonomskog utjecaja na umjetnike, piše francuski Le Figaro.
Sacem, francusko društvo autora, skladatelja i glazbenih izdavača, kao i njihov njemački ekvivalent Gema, predstavili su studiju o utjecaju umjetne inteligencije na glazbu i to je prvo izvješće takve vrste.
Prema jednoj francusko-njemačkoj studiji, “autori i stvaratelji mogli su smanjiti prihode za 27 posto zbog korištenja umjetne inteligencije, a to bi predstavljalo, u sljedeće četiri godine, do 2028. godine, ukupni gubitak od oko 2,7 milijardi eura” .
Nedavno objavljena studija temelji se na “analizi tržišta, intervjuima sa stručnjacima i istraživanju više od 15.000 kreatora i izdavača koji su članovi Sacema i Gema”, priopćile su dvije organizacije.
Klaus Goldhamer, generalni direktor Goldmedia, njemačke konzultantske tvrtke koja je provela studiju, ističe da “35 posto ispitanih već koristi umjetnu inteligenciju, i to u velikom broju područja vezanih uz stvaranje glazbe”.
Zabrinutost izazivaju i nove tehnologije – 71 posto ispitanika strahuje da generativna umjetna inteligencija u budućnosti više neće dopuštati glazbenim stvarateljima da žive od svog rada“, rekao je Goldhamer.
95 posto glazbenih stvaratelja i izdavača zahtijeva veću transparentnost
Suočeno s ovim predviđanjima, 95 posto glazbenih stvaratelja i izdavača zahtijeva više transparentnosti od tvrtki koje razvijaju alate umjetne inteligencije.
Oko 93 posto njih kaže da želi da političari pridaju veću važnost izazovima s kojima se suočavaju, a koji se odnose na umjetnu inteligenciju i autorska prava.
Za Cecila Rapp-Webera, generalnog direktora Sacem-a, nije pitanje “usporiti” djelovanje umjetne inteligencije, “nego učiniti je vrhunskom”.
“Aktivno radimo sa zaposlenicima u toj industriji na primjeni tehničkih rješenja usmjerenih na identifikaciju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom”, rekla je.
Generalni direktor Geme Tobias Holzmiller, sa svoje strane, brani umjetnike i inzistira na potrebi za “transparentnošću i kontrolom nad korištenjem njihovih djela”.
Ultimativna primjena umjetne inteligencije u glazbi ostvarena je prošle godine u produkciji “posljednje” pjesme Beatlesa, Sad i nekad. Naime, AI program bavio se izolacijom glasa Johna Lennona od zvuka klavira u pozadini i “čišćenjem” od šuma s amaterske snimke, sa stare kazete. Rezultat je bio toliko dobar da je poprilično ušutkao protivnike umjetne inteligencije, jer svima je bilo jasno da “živ čovjek” posao nikad ne može obaviti dovoljno kvalitetno i brzo…
