Odbor ministara Vijeća Europe (VE) 17. travnja neće glasati o prijemu Kosova u tu organizaciju unatoč potpori koju uživa za članstvo u toj organizaciji posvećenoj ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i razvoju demokracija.
Potvrdio je to zamjenik ministra vanjskih poslova i dijaspore Kosova Kreshnik Ahmeti, koji je pojasnio da nekoliko zemalja traži od Kosova da prihvati “nacrt statuta izaslanika Europske unije za dijalog između Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka za formiranje zajednice općina sa srpskom većinom i uputiti ga Ustavnom sudu”.
“Vjerojatno je da će ovo glasovanje biti odgođeno. Odgoda dolazi kao rezultat konfuzije u dva neovisna procesa, u kojem slučaju se Vijeće Europe koristi kao poluga za pritisak na Kosovo da prihvati Lajčakov nacrt statuta i pošalje ga Ustavotvornom skupštine, što je također u suprotnosti s procesom dijaloga u Bruxellesu”, rekao je Ahmeti.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je preporuku za prijem Kosova u tu organizaciju, a tada je najavljeno da se konačna odluka očekuje 17. svibnja te da bi Kosovo trebalo osigurati dvije trećine glasova od 46 članica za prijem u Politički odbor Vijeća Europe.
No, Srbija je na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem pokrenula niz diplomatskih aktivnosti kako bi spriječila prijem Kosova u Vijeće Europe, iako se Bruxelleskim sporazumom obvezala da neće ometati prijem Kosova u međunarodne organizacije.
Kosovo se obvezalo i na formiranje Zajednice srpskih općina, a upravo je nepoduzimanje konkretnih koraka prema uspostavi ZSO usporilo ulazak Kosova u Vijeće Europe.
Neke od zapadnih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, uvjetovale su svoj glas Kosovom poduzimanjem konkretnih koraka za uspostavu JSO-a, na temelju nacrta statuta koji su izradili zapadni diplomati i dostavili Srbiji i Kosovu prošlog listopada.
Kosovski premijer Albin Kurti rekao je da Kosovo ne prihvaća da uspostava Zajednice srpskih općina (ZSO) bude uvjet za članstvo Kosova u Vijeću Europe.
“Vlada ne prihvaća uvjetovanje članstva u Vijeću Europe ZSO, a o normalizaciji odnosa sa Srbijom razgovaramo u Bruxellesu, a ne u Strasbourgu”, rekao je Kurti.
Kosovski premijer je nekoliko puta upozorio da se proces normalizacije odnosa sa Srbijom ne smije miješati s pitanjem članstva Kosova u Vijeću Europe, jer bi se u tom slučaju nanijela šteta dijalogu koji se vodi u Bruxellesu pod okriljem Europske unije.
No izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Gabriele Escobar rekao je da su ti procesi vrlo povezani, jer se Vijeće Europe bavi pravima manjina, a Kosovo se obvezalo na formiranje Zajednice srpskih općina, srpske manjine na Kosovu.
Kosovo i Srbija su 2013. godine postigle sporazum o uspostavi ZSO, a 2015. dogovorile su se o njezinim načelima, ali je iste godine Ustavni sud Kosova utvrdio da je veliki dio tih načela u suprotnosti s kosovskim ustavom.
Krajem prošle godine europski i američki diplomati predali su Kosovu i Srbiji nacrt statuta ZSO, a uspostava te zajednice dio je sporazuma o normalizaciji odnosa koji su strane prošle godine dogovorile u Bruxellesu i Ohridu. .
