Europski put BiH u potpunom je zastoju nakon što je u ožujku dobila uvjetni status pregovarača. O razlozima i odgovornima zastoja i blokada za Fenu je govorilo nekoliko aktera iz nevladinog sektora i političkog života.
Glavni tajnik Europskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo kazao je za Fenu da su, između ostalog, zbog izborne godine u Bosni i Hercegovini i čestih blokada zarad paritokratskih interesa, procesi donošenja ključnih reformskih zakona i zaustavljeno ispunjavanje uvjeta koje je postavila Europska komisija.
Nije usvojen nikakav pregovarački okvir
– Od kada je Bosna i Hercegovina u ožujku ove godine dobila uvjetni status pregovarača s Unijom, nije bilo produktivnosti u ispunjavanju onih reformi i usvajanju zakona koje je Europska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu. Jedan od razloga svakako je promjena političke klime zbog lokalnih izbora čija je kampanja službeno započela u petak, ali će sigurno trajati dulje – kaže Plakalo.
Prema njegovim riječima, možemo konstatirati čak i cijelu ovu godinu.
Zakoni o sudovima, zakoni o Ustavnom sudu, sjedištu Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, kao i diskriminatorni zakoni iz oblasti slobode govora i medija koji su usvojeni u entitetskoj Narodnoj skupštini R. Srpske, za koje se traži njihovo poništenje, budući da nisu ispunjeni uvjeti za Bosnu i Hercegovinu prije Ništa, pa sukladno tome Europska komisija još nije usvojila pregovarački okvir za Bosnu i Hercegovinu, kojim bi se trasirao daljnji proces otvaranja poglavlja pregovora s Europskom unijom, rekao je Plakalo.
Također se podsjeća na povećanu razinu etnonacionalne i uskoparitokratske retorike i politika koje nemaju konačan pozitivan ishod za narode i građane Bosne i Hercegovine.
– Blokade su i dalje sastavni dio političkog sustava Bosne i Hercegovine, a prije svega, ako ne bude političke volje, a najvjerojatnije je neće biti ni u budućnosti, sve zemlje Zapadnog Balkana će žurno krenuti prema Unija, a Bosna i Hercegovina se već samim tim što nije dostavila svoj program reformi za plan rasta Europske unije po tom pitanju već izolirala i sada smo u situaciji da raspravljamo zašto nije donesen isti reformski program, a ne o tome gdje će otići 70 milijuna eura bespovratnih sredstava unutar države. Ipak, treba istaći da Europska komisija nikada nije promijenila svoj stav u oblasti pravosuđa iu dijelu o funkcioniranju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Stoga je izostavljanje ove mjere iz reformskog programa, odnosno brisanje popunjenosti Ustavnog suda, poštivanje i provođenje njegovih presuda i odluka, vrlo pogrešno, s obzirom da je Ustavni sud i sada u vrlo teškoj poziciji. Dodatno je komplicirano i to što se Zakon o tehničkim propisima RS-a, iako je Ustavni sud BiH prošle godine taj zakon proglasio neustavnim i naložio njegovo stavljanje van snage, sada odjednom našao u reformskom programu, označenom u odjeljku „Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja“ kao reforma pod rednim brojem 2.1.3. Olakšavanje slobodnog kretanja roba i usluga smanjenjem formalnosti, usklađivanjem regulatornog okvira i uzajamnim priznavanjem stručnih kvalifikacija, rekao je.
Naglašava da to svakako stvara dodatnu pravnu koliziju, jer se radi o pitanju iz okvira vanjskotrgovinske politike koja je prema Ustavu BiH u nadležnosti državnih institucija i koja je već uređena postojećim državnim zakona, dakle težnja da se unutar entiteta RS primjenjuje već osporeni zakon od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a unutar Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta neki drugi, državni zakon, dovodi do opasnosti od podjele unutarnjeg zakona. tržište na dva dijela, što je svakako jedan od razloga što su premijeri četiri kantona (USK, ZDK, SBK i TK) svoj stav o reformskoj agendi izrazili kao rezervisan, što je protumačeno kao glas protiv.
Ustvrdio je da je to ključno objasniti građanima, jer se problem neusvajanja reformskog programa percipira različito.
– Ovo je svakako sve važno naglasiti kako bi građani Bosne i Hercegovine imali realnu i objektivnu sliku o trenutnim procesima koji su blokirani i odlukama kao i razlozima zbog kojih su donesene u obliku u kojem su. . Naravno, ne možemo demistificirati činjenicu različitih utjecaja na stavove i poteze političkih predstavnika unutar Bosne i Hercegovine u cilju stvaranja dodatnih političkih nestabilnosti koje nerijetko mogu prerasti i u sigurnosne, s obzirom da dizanje tenzija kroz „zapaljivu“ retoriku uvijek vodi do povećanja kršenja osjećaja i stanja sigurnosti. Ono što je sigurno jeste da Bosna i Hercegovina ne može računati na velike pomake u 2024. godini kada su u pitanju europski integracijski procesi, jer je i ova izborna godina odnijela sav entuzijazam za donošenje važnih prioritetnih zakona i reformi, a unutar političkog diskursa smo svjedoci stalnih optužbi i prebacivanja odgovornosti, zbog čega ispaštaju svi građani i narodi koji žive u Bosni i Hercegovini, dok ostale zemlje u našem susjedstvu sve brže idu ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji – zaključio je glavni tajnik Europskog pokreta u BiH i Hercegovina, Haris Plakalo.
Nezaustavljiv proces
Šef Kluba SDPBiH u državnom parlamentu i član Komisije za europske integracije Saša Magazinović kaže da javnost ne treba posebno razjašnjavati o političkim razlozima i odgovornima za zastoj europskog puta nakon jednog zaista uspješnog razdoblja.
– Sve je jasno. No, ono što stalno treba ponavljati je činjenica da je dio političkih elita ogrezao u kriminalu i da su svjesni činjenice da svaki korak bliže EU znači da institucije postaju neovisnije i da će se njihova politička kontrola smanjiti – kaže Magazinović.
Naglašava da iskoraci prema EU neminovno znače da država postaje sposobnija, među ostalim, za obračun s kriminalom s političkom pozadinom.
– Borba za europski put ujedno je i borba protiv političkog kriminala. Zbog toga se bosanskim “sanaderovcima” ne žuri u EU, pa tako ni u zatvor. Nitko to ne želi otvoreno reći, ali pronalaze nepostojeće razloge da blokiraju korake prema EU i da taj put maksimalno usporavaju. Loša vijest za njih je da je proces europskih integracija nezaustavljiv, a da su nedavne odluke europskih institucija u odnosu na našu državu to dodatno potvrdile – zaključio je Magazinović.
Komisija bez ovlaštenja
Članica Povjerenstva za europske integracije Mia Karamehić-Abazović (Narod i pravda) naglašava da ovo Povjerenstvo trenutno nema nikakve ovlasti, odnosno da će ih, prema poslovniku oba doma Parlamentarne skupštine, dobiti tek kada pregovori su otvoreni.
Do tada Povjerenstvo nema ovlasti osim da sluša izvješća Uprave za europske integracije, koordinira rad s nevladinim udrugama i sluša njihove ideje.
– Komisija je potpuno razvlaštena do otvaranja pregovora. Kad pregovori počnu, to će biti najutjecajniji saborski odbor. No, do tada nemamo nikakvih opcija – kaže Karamehić-Abazović.
Za ponovno pokretanje europskog puta, smatra ona, potrebno je dogovoriti četiri ključna zakona: Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli.
– To su četiri ključna zakona koje moramo donijeti i koji su nam bili preduvjet. Također moramo imenovati pregovarača za pregovarački proces i pregovarački tim, te još neke manje tehničke detalje. Naravno, donijet ćemo i nacionalni program za ugradnju pravne stečevine Europske unije, odnosno pravne stečevine Europske unije u naše zakonodavstvo – rekla je.
Kada su u pitanju odgovorni za ovaj ćorsokak, Karamehić-Abazović ističe da su oni iz Republike Srpske bili protiv nekih rješenja, posebno kada je u pitanju Zakon o sudovima.
– Ipak, mislim da se nekako izgubio tempo u sastancima, i u tim unutarnjim i vanjskim pritiscima da se stvari malo ubrzaju. Fokus je djelomično stavljen na Plan rasta koji još uvijek nismo riješili. Radna skupina je, koliko znam, privela kraju nekoliko stvari koje još treba riješiti, ali kasnimo. Nažalost, u sve se to umiješala kampanja za lokalne izbore, koja u normalnim okolnostima ne bi trebala imati utjecaja, ali kod nas neminovno ima – zaključila je.
EU je dala sve od sebe da joj izađe u susret
– Kada govorimo o europskom putu BiH u mandatu sadašnje vladajuće većine, treba biti iskren i reći da je napredak u ispunjavanju 14 kriterija iz Mišljenja EK bio neznatan, čak i nakon dobivanja kandidatskog statusa, većina obveza iz uvjeti 8+1 nisu ispunjeni, ali zbog geopolitičke situacije u svijetu, EU se maksimalno okomio na vladajuću većinu, posebice zbog ruske agresije na Ukrajinu i nastojanja Rusije da dodatno ojača svoj utjecaj u zemljama Zapadnog Balkana – smatra šef Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) u državnom parlamentu Šerif Špago.
Radilo se, kaže, po principu “daj sve da dobijemo odluku o otvaranju pregovora”, a nakon toga imamo gotovo šest mjeseci da pitanja i obveze s europskog puta nisu na dnevnom redu sjednica Vijeća Ministri i Parlamentarna skupština BiH.
Naravno, naglašava, odgovornost je na vladajućoj većini, a posebno na strankama Trojke, jer su na početku rada ove većine ispunjavale sve kadrovske i financijske zahtjeve SNSD-a i HDZ-a, pa su sada nemaju instrumente za pregovore, tako da je Dodik “pustio” još jedan zakon iz EU agende BiH.
Sada će, smatra, posebno stranke Trojke u predizbornoj kampanji otvoriti “domoljubne” teme i pokušati zataškati sve ono što su u proteklom razdoblju dale Dodiku i Čoviću.
– Naravno, Klub SDA će i dalje biti proaktivan i nakon izbora će razmotriti mogućnost upućivanja određenih zakona u parlamentarnu proceduru oko kojih se sadašnja većina ne može dogovoriti. Podsjećam da je SDA u proteklom periodu uputila u proceduru zakone koji su bili obaveza iz mišljenja EK (Izborni zakon koji definira integritet izbornog procesa, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, uvrštenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i dr.), te ćemo i dalje na ovaj način podržavati državu Bosnu i Hercegovinu na EU putu – kaže Špago.
Provedba Karađorđevog sporazuma
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH i predsjednik Naprijed! Šemsudin Mehmedović podsjeća na rečenicu koju je prije deset godina (2014.) izrekao tadašnji povjerenik za proširenje Stefan Fuele: “Nažalost, gotovo svake godine rasprava o Bosni i Hercegovini izgleda kao repriza nečega što smo već vidjeli”.
Za zastoj je, kaže, kriva sadašnja koalicija i nemogućnost dogovora oko ključnih elemenata.
– Ako pogledate širu sliku, vidjet ćete da je Hrvatska u snažnoj ofenzivi da se predstavi kao ključni igrač koji vodi BiH na svom lancu u EU. Ovakvo predstavljanje Hrvatske na terenu se očituje sasvim suprotno, što se vidjelo u pokušaju dominacije na otvaranju Hercegovačkog mosta i stvaranju spektakla u kojem se ne može promijeniti politička vizija po kojoj je Hercegovina jednonacionalno vlasništvo. i Plenković kao paralelni visoki predstavnik za Hercegovinu od EU profitirali. Krišto je u nastupu s Plenkovićem optužila kantone da su spriječili povlačenje 70 milijuna iz EU. No, zaboravila je reći da se HDZ zalagao za maksimalno jačanje uloge kantona. Stvari se ne mogu gledati samo kao posljedice, moraju se vidjeti i uzroci – kaže Mehmedović.
Podsjećam, nakon što je Europsko vijeće dalo “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je “Bosna i Hercegovina poduzela impresivne korake” i da je “napredovao malo više nego u jednoj godini nego u više od desetljeća”.
– Sada vidimo da nekih impresivnih koraka nema, niti će ih vjerojatno biti, jer je ključna dijagnoza: europski put BiH kojim Hrvatska želi učiniti Federaciju velikom. Vidjeli smo to na ceremoniji otvaranja mosta. Morali smo reagirati na to što je Plenković pristao da svečani program bude jednonacionalno obojen ili simbolično – Hercegovina kao hrvatska regija. To je uvjet Hrvatske. To je Plenkovićeva poruka nakon što je pristao sudjelovati u jednonacionalnom programu uz klapu i glazbu. Ovo su opasne poruke jedne članice EU. Suština je da je i EU pristala na provedbu Karađorđevog sporazuma, kojim je Federacija bila podređena Hrvatskoj, a RS Srbiji. Sve izvan te matrice je blokirano – rekao je Mehmedović.
