Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, rekao je da je spreman za dogovor sa Crnom Gorom kada je u pitanju akumulacija Bilećkog jezera.
Naveo je to u pismu ministru energetike i rudarstva Crne Gore Saši Mujoviću, odgovarajući na njegov zahtjev od 27. ožujka ove godine za poduzimanje zajedničkih koraka u rješavanju ovog problema.
Đokić je rekao da je u međuvremenu obavio određene konsultacije s Elektroprivredom RS.
– Spremni smo nastaviti komunikaciju po ovom pitanju na način da dogovorimo termin sastanka dviju delegacija, au cilju iznalaženja obostrano zadovoljavajućeg rješenja za predmetno pitanje – istaknuo je Đokić.
Bilećko jezero od 1968. godine opskrbljuje BiH i Hrvatsku električnom energijom preko hidroenergetskog sustava Trebišnjica, odnosno hidroelektrana Trebinje 1, Trebinje 2, Dubrovnik 1 i Čapljina.
Iako, prema studijama, oko 40 posto vodotoka dolazi iz Crne Gore, a oko petine površine jezera nalazi se na njenom teritoriju, Crna Gora do danas nije dobila naknadu za niti jedan kilovat sat (KWh) električne energije iz ovog sustava.
Crnogorske vlasti su više puta postavljale to pitanje, ali nisu ustrajale u njegovom rješavanju, dok su iz RS više puta poručivali da ne namjeravaju Crnoj Gori dati primjerenu odštetu.
Rješavanje pitanja
Pismo ministra Đokića prvi je konkretan korak u rješavanju pitanja Bilećkog jezera koje opterećuje odnose Crne Gore i BiH.
– Najvažniji korak napravljen je na trilateralnom sastanku ministara energetike i rudarstva održanom u Beogradu na poziv ministrice energetike i rudarstva Srbije Dubravke Đedović Handanović. Na sastanku je načelno dogovoreno da se svim zajedničkim potencijalima pristupi na principima suradnje i međusobnog uvažavanja, u partnerstvu prijateljskih zemalja – priopćeno je iz crnogorskog Ministarstva energetike.
Crnogorski ministar Mujović je nakon sastanka uputio poziv ministru Đokiću da krene u realizaciju sporazuma, te da je najbolji test Bilećko jezero.
– Pitanje Bilečkog jezera test je naše zajedničke sposobnosti i sposobnosti da surađujemo, da sporna pitanja rješavamo dogovorom, uz puno uvažavanje i razumijevanje. Budimo ta politička snaga koja je stvorila čvrste temelje za još bliže odnose generacija koje dolaze – istaknuo je Mujović.
Iz Ministarstva energetike je priopćeno da je Đokić, izrazivši zadovoljstvo što je imao priliku susresti se s ministrom Mujovićem na trilateralnom sastanku u Beogradu 7. ožujka, podsjetio na “spremnost i međusobno razumijevanje i nastojanje da se unaprijedi i proširi suradnja unutar regije u relevantnim oblastima”. voditelja područja i pronaći rješenja za pojedina otvorena pitanja“.
– To se posebno odnosi na rješavanje pitanja akumulacije Bilećko jezero i u tom smislu izražavam punu spremnost za razgovor i dogovor – istakao je Đokić.
Pravo na valorizaciju
Prema međunarodnim konvencijama, Crna Gora ima pravo valorizirati svoj udio u Bilećkom jezeru.
Bilećko jezero nastalo je zaustavljanjem toka rijeke Trebišnjice, granične ponornice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Jezero ima površinu od 33 četvorna kilometra ovisno o vodostaju, dužinu od gotovo 20 kilometara i dubinu od preko 100 metara na nekim mjestima.
Akumulacija je potopila brojna sela i imanja, a iako su mještani dobili obeštećenje, potopljen je i dio kulturno-povijesne baštine. Na crnogorskoj i hercegovačkoj strani potopljeno je nekoliko crkava, a manastiri Dovrićevo i Kosijerevo premješteni.
Potopljeno je pet četvornih kilometara teritorija Crne Gore i 22 četvorna kilometra teritorija BiH. Udio sliva BiH je 60 posto, a prema Podsektorskoj studiji Vlade Crne Gore iz 2005. godine, udio Crne Gore je 40 posto.
