Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ne donosi ništa epohalno ni nama ni bilo kome ovdje, ali je bitno da smo zatvorili jedan ciklus vezan za međunarodnu pravdu, na prihvatanje odgovornosti, rekao je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović, prenosi Anadolija.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u četvrtak Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju su glasale 84 zemlje, 19 je bilo protiv, 68 suzdržano. Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. srpnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
– Svi znamo da je Nizozemska prihvatila odgovornost kroz presude sudova u Nizozemskoj. UN je ovom Rezolucijom prihvatio odgovornost za njegovu ulogu u genocidu u Srebrenici. Također, Crna Gora je na neki način svojim amandmanima, prihvaćanjem i glasanjem za Rezoluciju, prihvatila činjenice o genocidu u Srebrenici. Na neki način smo izolirali Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. entiteta Republika Srpska nego svi na svijetu, jer su ostali sami, usamljeni, pogotovo u ovom dijelu Europe – pojasnio je Tahirović.
Nacrt Rezolucije sponzorirale su mnoge zemlje, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvu, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.
Učenje o genocidu u obrazovnim institucijama
Tahirović smatra da Rezolucija u budućnosti neće “donijeti ništa posebno”.
– Izučavat će se u obrazovnim sustavima širom svijeta, a nadam se da će se pokrenuti, prije svega, ovdje u Federaciji BiH da se kroz kantonalne obrazovne institucije uvede izučavanje genocida u Srebrenici i ovdje, tj. da možemo biti primjer drugima, kao što je npr u RS ili Srbiji. To bi mogao biti konkretan rezultat Rezolucije – kazao je predsjednik Udruge žrtava i svjedoka genocida.
Mišljenja je da bi uvođenje izučavanja genocida u obrazovne ustanove u RS-u i Srbiji moglo potrajati, ali cilj je prije svega da se nešto po tom pitanju učini u Federaciji BiH.
– Mi Bošnjaci nismo Srebrenici dali značaj koji zaslužuje. Da u našim obrazovnim sustavima, konkretno u Sarajevu, Kantonu, Unsko-sanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, gdje su Bošnjaci većina, nemamo Srebrenicu zastupljenu u knjigama na adekvatan način u obrazovnom sistemu, a kako bi da generacije imaju priliku da kroz presude međunarodnih sudova uče i uče šta se dogodilo u genocidu – naglasio je Tahirović u razgovoru za Anadoliju.
On smatra da je potrebno shvatiti da studiranje nije samo obaveza Srbije, već i nas u BiH, točnije u Federaciji BiH.
Cvijet Srebrenice ispred UN-a
Međunarodni dan sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine službeno je uvršten u službeni kalendar Ujedinjenih naroda u petak.
I na taj način će se obilježavati svake godine 11. jula”, istaknuo je Tahirović.
Podsjetio je da je u četvrtak, tijekom Opće skupštine UN-a, osoblje zaduženo za financije ukazalo na potrebu izmjene proračuna jer je potrebno osigurati određena financijska sredstva kako bi se popratilo sve ono što slijedi nakon donošenja Rezolucije.
– Bit će osigurana sredstva za praćenje događaja oko 11. jula – kazao je Tahirović.
Udruge žrtava, nakon usvajanja Rezolucije, nastavljaju s aktivnostima i planovima vezanim uz UN.
– Izložba fotografija i drugih artefakata iz Srebrenice, u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica, bit će otvorena 1. srpnja u zgradi Generalne skupštine UN-a. Dan kasnije je konferencija u zgradi UN-a na kojoj će sudjelovati glavna tužiteljica Haaškog suda, predstavnici UN-a, glavni tajnik, naš veleposlanik… A 3. srpnja je otvorenje spomenika , odnosno ‘Cvijet Srebrenice’, planiran je ispred zgrade UN-a, u bašti. No, zbog procedura oko izdavanja dozvola i kamena koji bi trebao stići, sve se malo odužilo, tako da ćemo tog datuma položiti kamen temeljac. Nadam se da će cijela procedura biti završena iduće godine i da ćemo podići spomenik – kazao je Tahirović.
Naveo je da je sve ostalo oko spomenika završeno, od idejnog rješenja i ostalih procedura. Spomenik bi trebao biti dva puta dva metra.
– Stalno će biti ispred zgrade UN-a kako bi ukazivao na genocid počinjen u Srebrenici. Nakon izložbe 1. jula, u spomen sobi će biti postavljena stalna postavka gdje će biti izložene određene fotografije iz Srebrenice, artefakti, te ono što su majke radile u prethodnom periodu. Tako da će ostati kao stalna i stalna postavka u okviru UN-a u New Yorku – pojasnio je Tahirović.
Podsjetio je i na sve što su udruge žrtava genocida učinile u proteklom periodu kada su u pitanju Rezolucija, zakoni, negiranje genocida i osuđeni ratni zločinci.
– Kad sada pogledam unatrag, bio je to dug put. Munira Subašić i ja smo 2013. sjeli i dogovorili se da pokrenemo projekt zabrane negiranja genocida i holokausta. Kada smo krenuli u realizaciju naišli smo na veliki otpor, pa tako i BiH. javnosti i međunarodnih faktora u Bosni i Hercegovini. Nitko nije prihvatio činjenice koje smo iznosili. A, samo smo tražili da se prihvate presude Međunarodnog kaznenog suda i da se zaustavi negiranje genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini – kazao je Tahirović.
Zabranite poricateljima da se kandidiraju
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko tek je 2021. godine donio odluku o izmjenama Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
– Revidiranom strategijom uspjeli smo uvesti Aneks B koji obvezuje naše tužiteljstvo da radi na predmetima A liste, obvezati Haaški sud, odnosno Rezidualni mehanizam, da prati rad našeg pravosuđa. Uspjeli smo postići da visoki predstavnik Christian Schmidt izmijeni Izborni zakon i onemogući nastup na izborima za osobe osuđene za ratne zločine. Također, uspjeli smo uvesti osuđene ratne zločince Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u kaznenu evidenciju BiH – kazao je Tahirović.
Rekao je da su u proteklom razdoblju, unatoč opstrukcijama, uspjeli zatvoriti jedan ciklus.
– Nismo završili posao, imamo još puno posla s negatorima, a vjerojatno ćemo ga imati cijeli život. Iz našeg državnog sustava moramo izbaciti sve negatore, sve ratne zločine. Rekli smo visokom predstavniku da mora pronaći mogućnost da kroz Izborni zakon zabrani kandidaturu svima koji negiraju presude međunarodnih sudova, pa i domaćih. Svakome tko to radi mora se zabraniti pojavljivanje i kandidiranje na izborima. Tako ćemo ih izbaciti iz sistema, da nam ne uzimaju pare, da im ne plaćamo da nas vrijeđaju – dodao je Tahirović za AA.
