Potreba za jačom zaštitom od špijuniranja ranije se osjetila i u Europskom parlamentu, s nekoliko slučajeva neovlaštenog pristupa uređajima parlamentaraca.
Čiji je to softver
Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ/EPP) dobila je u srijedu obavijest da hitno preda svoj mobitel službi za informatičku sigurnost kako bi provjerili je li “zaražen” špijunskim softverom – onim koji podatke s uređaja šalje trećoj strani bez korisnikovo znanje.
Nije bila jedina, tog dana pregledani su mobiteli svih članova pododbora za sigurnost i obranu (SEDE) Europskog parlamenta. Uzbunu koja je izazvala takvu reakciju izazvalo je otkriće da su na dva mobitela članova tog pododbora pronađeni tragovi hakiranja, odnosno upada i prikupljanja podataka.
Podrijetlo i čiji je softver prikupljao podatke od europskih predstavnika i kome ih je slao, a “uobičajeni osumnjičenik” je prvenstveno Rusija, za sada se drži u tajnosti.
– Nije to bila rutinska kontrola, već smo dobili hitnu obavijest da mobitele odnesemo na pregled. Provjerili su moju i dobro je. Imamo problem s upadima u mrežu, a mi smo najosjetljivije povjerenstvo – potvrdila je Željana Zovko za Večernji list što također govori da se očekuje sve više sličnih cyber napada.
Unaprijed upozoren
Europski zastupnici, ali i drugi dužnosnici i zaposlenici EU-a već su upozoreni na opasnosti špijunskog i sličnog softvera. Najkraća definicija špijunskog softvera (spyware) kaže da je to zlonamjerni softver (malware) koji ulazi u uređaj korisnika, prikuplja podatke i šalje ih trećim stranama bez pristanka i, naravno, znanja korisnika.
Ljudi koji su povezani s osjetljivim resorima, poput sigurnosti i obrane, najviše su na udaru, pogotovo u ovako osjetljivom geopolitičkom trenutku, a očekuje se da će problem kibernetičke sigurnosti biti još izraženiji kako se približavaju europski izbori.
