Specijalni državni tužitelj i glasnogovornik Specijalnog državnog tužiteljstva (SDT) Vukas Radonjić rekao je da u procesu tog progona protiv bivšeg pomoćnika ravnatelja Uprave policije Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužitelja Milivoja Katnića nema govora o osveti. ili osveta.
Za što se terete?
– Je li to pritisak, nije na nama da cijenimo. Krivični predmet je formiran u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a na Tužilačkom savjetu je da obezbijedi nezavisnost u postupanju državnih tužilaca i tužilaca – rekao je on u intervjuu za emisiju “Načisto” TV vijesti i dodao:
– Do sada su sve odluke SDT-a u tom kaznenom predmetu na neki način potvrđene od strane suda, jer je okrivljenicima određeno zadržavanje, što znači da postoji osnovana sumnja da su počinili kaznena djela zbog koji im se naplaćuju. Isto tako, prethodno je sud, a ne državni odvjetnik, izdao nalog za pretragu njihovih stanova i drugih prostorija koje koriste, što znači da su u toj ranijoj fazi postupka postojali osnovi sumnje da su počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. s.
Pojasnio je za što se Lazoviću i Katniću stavlja na teret.
– Okrivljenike se, pod osnovanom sumnjom, tereti za kazneno djelo stvaranja zločinačke organizacije i dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.
Ta dva kaznena djela zlouporabe službenog položaja za svakog okrivljenika pojedinačno odnose se ne samo na omogućavanje ulaska u Crnu Goru dvojici pripadnika zločinačke organizacije kojima je ranije bio zabranjen ulazak, već ne i na nepokretanje postupka protiv određenog člana zločinačke organizacije, za kojeg prikupljeni dokazi i obavijesti proizlaze iz sumnje da je počinio kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti i da se protiv njega mora pokrenuti postupak.
Svakako, drugi dio istrage je nepokretanje postupaka protiv sad već bivših djelatnika Policijske uprave, odnosno Agencije za nacionalnu sigurnost, u kaznenom predmetu u kojem su u postupku međunarodne kazneno pravne pomoći prikupljeni određeni dokazi, koji je arhiviran, a ponovna procjena tih dokaza, uz prikupljanje drugih dokaza, dovela je do podizanja više optužnica protiv tih i drugih osoba od strane SDT-a, za više od 30 kaznenih djela, čini mi se više od Optuženo je 20 osoba.
Dio dokumentacije “čamio u ladici”
Na pitanje želi li reći da dio dokumentacije Europola “čami u ladici”, Radonjić je rekao da želi reći da dokumentacija nije procijenjena na pravi način.
Radonjić je, upitan kakav je stav tužiteljstva o obrani Katnića i Lazovića, rekao da je Petar Lazović tajni agent te da je dolazak Miljkovića i Belivuka bio dio legitimne policijske akcije, koja je bila koordinirana sa srpskom policijom i službe sigurnosti, rekao je da SDT provjerava i tu činjenicu, te da je u prvom postupku koji je pokrenut protiv okrivljenog Lazovića.
– U tom postupku, koji je rezultirao podizanjem optužnice… U toj optužnici jedan cijeli dio obrazloženja posvećen je samo toj činjenici. Naime, utvrđeno je da u Sektoru za suzbijanje kriminaliteta Uprave policije postoje dva odjela – za posebne istražne radnje i za kriminalističko-obavještajni rad.
Također je utvrđeno da niti jedan niti drugi okrivljenici nisu obavljali nikakve poslove u ta dva odjela. U nadležnosti ovih odjela je provođenje mjera tajnog nadzora, uključujući i angažiranje prikrivenog istražitelja ili suradnika, odnosno prikupljanje, obrada i dostavljanje podataka od članova zločinačke organizacije. Pri čemu moram istaknuti da u razdoblju koje se okrivljenicima stavlja na teret nije bilo niti zakonske osnove jer je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o kaznenom postupku koje su dopuštale angažiranje prikrivenog istražitelja ili suradnika.
Dakle, u tom trenutku nije bilo zakonske osnove da okrivljenici budu prikriveni istražitelji ili suradnici, kako se žele javno predstaviti, a time se svakako bavilo u istražnom postupku koji je prethodio podizanju optužnice – rekla je posebna tužiteljica. .
Radonjić je, upitan hoće li Katnićeva odluka o štrajku glađu utjecati na buduće postupanje tužiteljstva, rekao da postupanje pritvorenih osoba ni u kom slučaju ne može utjecati na rad SDT-a.
Također ukazuje da ponašanje pritvorenika nije u nadležnosti SDT-a.
– Postupanje s pritvorenim osobama u nadležnosti je i kao nadzorna ovlast predsjednika nadležnog suda i suca istrage nadležnog suda, koji je eventualno odredio pritvor ili kojeg predsjednik suda ovlasti – kazao je za TV vijesti.
