Spajić: Prosječna plaća u Crnoj Gori će do kraja ove godine biti 1.000 eura

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić rekao je da će prosječna plaća u Crnoj Gori do kraja ove godine biti 1.000 eura.

Spajić je to rekao na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše. Mugoša je upitao hoće li se tijekom ove godine i na koji način ispuniti obećanje o povećanju prosječne i minimalne neto plaće svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko jedan posto. pišu Vijesti.me.

– Prosječna plaća će do kraja ove godine biti 1.000 eura, kao što smo rekli i obećali, to će se i dogoditi. Ne brinite, bit će i vama veća zarada, neto zarada će se povećati i neće biti problema. Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vidim da se informirate iz medija koji stalno napadaju Vladu, odnosno medija koji jednu izjavu ističu, a drugu skrivaju. Znate li što je rekao i MMF u istom izvješću, da se na lijep način ispričavaju što nisu bili u pravu, da će Crna Gora izaći na tržište kapitala i zadužiti se osam posto, kako su tada predviđali. Izdali smo obveznicu po 5,8 posto – rekao je Spajić.

Zadnja četiri proračuna

Naveo je da je MMF ranije rekao da će rast Crne Gore 2021. godine biti dva posto, zatim 3,8, pa devet, pa 11 posto, dok je rast na kraju bio 13,5 posto. Spajić je rekao da su se i tada ispričali. Dodao je da su tijekom provedbe Europe now 1 bili upozoravani te da su u ovogodišnjem izvješću pohvalili provedbu tog programa.

– MMF nikada neće podržati smanjenje poreza i povećanje plaća i mirovina, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće javno podržati, ali će hvaliti kada se to radi na fiskalno održiv način – pojasnio je Spajić.

Pojasnio je da je MMF primijetio da su sudjelovali u izradi tri od zadnja četiri proračuna, kao i da su unatoč povećanju plaća zadržali fiskalnu disciplinu.

– Prosječna mirovina u Crnoj Gori veća je nego u Hrvatskoj, nije uvijek bila. Uvijek je prosječna plaća u Crnoj Gori bila manja nego u Hrvatskoj, a mi smo bili upola, bili smo upola manja hrvatska plaća. Do kraja godine bit ćemo deseci eura od hrvatske plaće. Dok uđemo u Europsku uniju ugrozit ćemo Hrvatsku i bit ćemo ekonomski napredniji od Hrvatske, to vam sada jamčim – istaknuo je Spajić.

Mugoša je naveo da se Crna Gora od kada je Spajić u politici zadužila za dvije milijarde eura, a da se njegova vlada za devet mjeseci zadužila za milijardu eura. Prošle godine, kako navodi, Crna Gora je uvezla 3,8 milijardi eura, a izvezla 670 milijuna, a da je problem što se ove godine struja ne izvozi.

– Nisi mi odgovorio na pitanje. Obećali ste svim zaposlenima u Crnoj Gori, privatnom i javnom sektoru, povećanje neto primanja od 25 posto. Govorio sam o dojmovima Svjetske banke, Europske banke i MMF-a. Hrvatska je nakon godinu dana od najave reforme povećala realnu zaradu za 24 eura, a ima 2 milijarde iz EU fondova i puno bolji omjer uvoza i izvoza te kreditni rejting – rekao je dodavši kako želi da budu oprezan.

Fiskalna strategija do kraja lipnja

Spajić je, u pisanom odgovoru objavljenom na stranicama Skupštine, također rekao da su sve obećano ispunili, a isto će biti i s daljnjim povećanjem minimalne i prosječne plaće. Istaknuo je da će fiskalna strategija sadržavati sve planirane mjere s preciznim definiranjem njihovog utjecaja na fiskalni i makroekonomski okvir.

Kako se navodi, ovaj dokument bit će gotov do kraja lipnja, nakon čega ćemo ga uputiti u Skupštinu na razmatranje.

Spajić je rekao da su ispunili sve što su obećali i da se mogu očekivati ​​povećanja plaća u terminima o kojima je ranije govorio. Dodao je da će sve mjere koje Vlada predlaže pažljivo razmotriti kroz socijalni dijalog i uvažavanje gospodarstva, sindikata i odgovornog odnosa prema financijama.

– Predano radimo na pripremi nove fiskalne strategije koja će sadržavati sve planirane mjere s preciznim definiranjem utjecaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Bit će gotov do kraja lipnja, nakon čega će biti upućen u Skupštinu na razmatranje. Upravo je to mjera strateškog djelovanja ove Vlade, za razliku od prethodnih koje nisu izradile tako važan dokument fiskalne politike, što je unijelo neizvjesnost u gospodarstvo, građane i investitore – rekao je Spajić.

Naveo je da su obećali povećanje najnižih mirovina, te da je već tada bilo govora da će se ta mjera financirati iz povećanja opće stope PDV-a, prodaje Elektroprivrede Crne Gore ili duga. Spajić je pojasnio da nisu povećavali PDV, niti su prodavali državnu energetsku kompaniju, da su se zaduživali samo za vraćanje starih dugova i financiranje kapitalnih projekata, dok su prihodi za razdoblje od siječnja do travnja znatno iznad plana. .

Mugoša je naveo i da nema načina da se povećaju sve neto plaće bez ukidanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje te da su prihodi u tom sektoru veći od 590 milijuna eura godišnje.

Mugoša se osvrnuo na projekcije MMF-a koje su ranije ukazivale da bi u slučaju provedbe programa “Europe Now 2” javni dug države 2029. godine premašio 100 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a financiranje tog programa politike značilo bi da se moraju provoditi druge mjere, što bi bilo vrlo izazovno, a jedna od mjera bi bila povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Porezna ugostitelja da čeka analizu

Spajić je naveo i da Ministarstvo financija radi na strukturnoj analizi poreznog sustava, nakon čega bi se moglo pronaći rješenje prihvatljivo za sve, a potom i govoriti o mogućnosti vraćanja nižih poreznih stopa za ugostitelje, koji sada plaćaju veći PDV. Naveo je da ta mogućnost postoji i da će ona biti u potpunosti definirana fiskalnom strategijom.

Rekao je to odgovarajući na upit zastupnika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića koji je upitao namjerava li Vlada izjednačiti stopu PDV-a za hotelske restorane i za ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela. S prvim danom 2024. godine u tijeku je povlastica koju je Vlada tijekom pandemije koronavirusa dodijelila ugostiteljima i hotelijerima, a kojom im je omogućeno plaćanje nižeg PDV-a od sedam posto na pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića. gazirana pića s dodatkom šećera i kave.

Sada ovu pogodnost mogu koristiti samo restorani i dostava hrane (catering).

Radovi na putu Ostros-Vladimir 2025.

Projektna dokumentacija za regionalni put Ostros-Vladimir završena je 80 posto, a početak radova mogao bi se očekivati ​​sljedeće godine, rekao je Spajić.

On je to rekao nakon što je poslanik Albanske alternative Artan Cobi upitao kada se može očekivati ​​početak radova na dionici Ostroš-Vladimir.

– Nakon završetka izrade projektne dokumentacije i njezine pozitivne revizije, steći će se uvjeti da Uprava za promet planira osiguranje financijskih sredstava i planira ovaj projekt planom javne nabave za iduću godinu, odnosno raspiše otvoreni postupak javne nabave za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za izvođenje radova na predmetnoj prometnici – piše u pisanom odgovoru.

Spajić je naveo da je najavljeni autoput Bar-Sukobin važniji za građane tog kraja. Rekao je da se već razgovara s Albanijom o tom projektu i da već imaju idejno rješenje za taj projekt, dok će natječaj za idejno rješenje biti raspisan u kolovozu.

“Više novca za poljoprivredu”

Zastupnik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović upitao je Spajića može li se očekivati ​​da će tri posto ukupnog proračuna za 2025. godinu biti izdvojeno za poljoprivredu.

Spajić je pojasnio da je proračun 2020. bio 20 milijuna eura, a sada je 51,4 milijuna eura, što je 211 posto više.

– Imamo proračun koji smo dobili iz IPARD III programa, koji je 82 milijuna eura i na rekordnoj je razini. Impresivne su to brojke kada znamo u kakvom smo stanju zatekli poljoprivredu. Ne kažem samo ove, nego i prethodnih vlada. Potrudit ćemo se povećati iznose koji se izdvajaju za poljoprivredu – rekao je on i naglasio da Crna Gora nema sustav kako iskoristiti sav novac koji je dostupan iz EU.

Spajić je u pisanom odgovoru naveo da poljoprivreda čini šest posto BDP-a za 2023. godinu i da je važan izvor prihoda za stanovnike sjevera zemlje.

– U 2024. godini počela je realizacija novog projekta GORA, koji će se provoditi na području 14 crnogorskih općina (13 općina sa sjevera Crne Gore i u Nikšiću iz središnjeg dijela). bespovratnih potpora, a cilj je upravo poboljšati uvjete na poljoprivrednim gospodarstvima u ruralnim područjima – istaknuo je Spajić.

Božović je naveo da Crna Gora trenutno izdvaja 1,5 posto proračuna za poljoprivredu, od čega je 13 milijuna eura za starosne naknade. Pojasnio je da je proračun EU za ovaj sektor veći od 40 posto, a da je u regiji na razini od oko pet posto. Zato smatra da je potrebno ubrzati razvoj poljoprivrede, povećati proizvodnju hrane i pokazati da je taj sektor jedan od stupova gospodarskog razvoja.