Vlada će učiniti sve da ograniči rast cijena i omogući da povećanje plaća kroz program Europe Now 2 bude održivo, kako bi građani osjetili korist, rekao je premijer Crne Gore Milojko Spajić.
– Vlada će učiniti sve da ograniči inflatorni rast i omogući da rast plaća kroz Europu sada 2 bude održiv i da građani osjete rast, a ne da se vodi utrka između cijena i rasta plaća – rekao je Spajić u intervju za agenciju Mina-business, prenose crnogorske vijesti.
Poručio je da će politika Vlade biti da rast plaća uvijek mora biti veći od rasta inflacije.
– To je nešto čega ćemo se držati do kraja – rekao je Spajić.
On je, govoreći o dosadašnjim rezultatima Vlade na području gospodarstva, podsjetio da će kroz program Europa sada 2 svim zaposlenicima u zemlji, njih oko 300 tisuća, biti povećane plaće u prosjeku za 25 posto.
Kako je naveo, od listopada će prosječna plaća biti tisuću eura, a minimalna plaća u prosjeku bit će 700 eura, odnosno 600 eura za zaposlene do uključujući srednju stručnu spremu i 800 eura za one s višu stručnu spremu.
Spajić je istaknuo da su dobrobit osjetili i umirovljenici, te najavio osnivanje Razvojne banke i Kreditno-garantnog fonda.
– Generalno sam zadovoljan, ali realno gledano, mislim da se po pitanju inflacije moglo napraviti malo više. No, činjenica je da se 80 posto poskupljenja dogodilo za vrijeme 43. Vlade, a 20 posto je poraslo za vrijeme 42. i 44. Vlade. Zanimljivo je da su najveći kritičari upravo oni koji su najviše pridonijeli poskupljenju – kazao je Spajić.
Kako je objasnio, inflacija je od početka prošle godine bila vrlo visoka, oko 20 posto, a potom se stabilizirala na oko deset posto. Nakon imenovanja 44. Vlade zamjetan je trend pada od studenog prošle godine, do 3,9 posto u lipnju. Prosjek Europske unije (EU) je nešto ispod tri posto.
– Trenutna inflacija nije toliki problem koliko vrlo visoka baza koju smo dosegli nevjerojatnim rastom cijena u prošlosti, dakle krajem 2022. i početkom prošle godine. I upravo je to stvorilo taj benchmark koji je jako visok, građani to vide, uspoređuju cijene u supermarketima s EU i drugim zemljama, ja to potpuno razumijem – rekao je Spajić.
Rekao je da se inflacijski trend ne može preokrenuti preko noći.
– To je zahtjevan posao. Imamo ideje koje su se dobro dokazale u drugim zemljama. Recimo, sigurno će vrlo brzo doći do ograničenja marži i na taj način ćemo imati više od 500 proizvoda koji su bitni za život građana, da ponovno provjerimo marže. Cijene su porasle i to dobrim dijelom zbog geopolitičkih događanja – rekao je Spajić.
Govoreći o programu Europe Now 2, Spajić je kazao kako je zanimljivo da njihovi politički konkurenti, koji često kritiziraju taj program, nemaju svoj.
Tvrdi da je program Europe Now 2 u potpunosti održiv te da će se sadašnji proračunski suficit i dalje ostvarivati.
– Kao ministar financija 2020. zatekao sam minimalnu plaću od 222 eura. Pojedinci me nazivaju raznim pogrdnim imenima i uvredljivo se ponašaju prema meni osobno i prema mojoj stranci i Vladi. No, povećali smo minimalnu plaću s 222 eura na 450 eura, a od listopada će minimalna plaća biti 600 i 800 eura – najavio je Spajić.
Rekao je da je Vladi bilo najlakše ići s jednom cifrom od 700 eura, ali da su prihvatili konstruktivne kritike poslodavaca i sindikata.
– Možete to zvati kako hoćete, u prosjeku je minimalna plaća 700 eura, znači 600 i 800 eura – rekao je Spajić.
Podsjetio je i da je od početka godine minimalna mirovina povećana na 450 eura, što je puno više nego u svim susjednim zemljama. Porasle su i prosječne mirovine koje trenutno iznose 520 eura.
Od siječnja iduće godine mirovine će se povećati za dodatnih 50 do 60 eura za sve umirovljenike kojima mirovina inicijalno nije povećana povećanjem minimalca.
Na pitanje hoće li biti ispunjeno obećanje o sedmosatnom radnom vremenu, Spajić je odgovorio da će svako obećanje dano građanima u kampanji za parlamentarne izbore biti ispunjeno.
– Uskoro će se uvesti sedmosatno radno vrijeme. Jako je važno da razgovaramo s poslodavcima i sindikatima, u dogovoru i socijalnom dijalogu, koji nažalost nikada nije iskorišten na pravi način. Moramo njegovati socijalni dijalog i fokusirati se na stalnu komunikaciju sa socijalnim partnerima – rekao je Spajić.
Govoreći o trošarinskoj politici i negodovanju industrije uvođenjem trošarina na “mirna vina” i povećanjem stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) u tisku, Spajić je najavio da je Vlada otvorena za konstruktivne kritike i želi čuti sve savjete i industrije i sindikata.
– Što se tiče “mirnih vina” i malih vinarija, vrlo je važno da slijedimo isti princip koji smo koristili za male pivovare. Prostora za dogovor s njima svakako ima i uvjeren sam da će Ministarstvo financija, kada sjedne s predstavnicima malih vinarija i tog sektora, pronaći najbolje rješenje. Saslušat ćemo sve kritike i na kraju implementirati rješenje za koje smatramo da je optimalno. To se odnosi i na knjige i tisak – pojasnio je Spajić.
Na pitanje u kojoj je fazi priprema izgradnje sljedećih dionica autoceste, Spajić je odgovorio da je natječaj za drugu dionicu, od Mateševa do Andrijevice, bio uspješan i da je u finalu.
– Vrlo brzo ćemo potpisati ugovor s pobjednikom tog natječaja. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) definirala je pravila natječaja, tako da ćemo uskoro naći izvođača i nadam se da ćemo što prije moći krenuti s radovima – rekao je Spajić.
Dodao je da je s crnogorske strane sve spremno i da sada čekamo da EBRD završi taj proces.
– Također, za nastavak brze ceste, od Andrijevice do Boljara, upravo krećemo s idejnim projektom, što je druga faza nakon idejnog rješenja. Za tu dionicu već imamo spremno idejno rješenje. Krećemo u izradu idejnog projekta, a prema njemu ćemo već početkom sljedeće godine moći raspisati natječaj za izgradnju tih dionica – dodao je Spajić.
Spajić je istaknuo kako trenutno postoji 14 dionica autocesta i brzih cesta koje su u nekoj fazi izgradnje.
Među njima su brza cesta koja će povezivati Sarajevo s Podgoricom, preko Pljevalja i Goražda, krak od Andrijevice do Peći, koji će povezivati Crnu Goru s Kosovom, jug Srbije, Bugarske, Turske, Grčke, zatim dionice od Sozina do Luke Bar, od Bara do granice s Albanijom.
– Od Paštrovačke gore ići će četiri trake, brza cesta, do granice s Hrvatskom, preko Luštice – rekao je Spajić.
Predviđeno je i obilaženje preko Brezana, kako bi se zaobišle serpentine prema Šavniku. To će biti glavni put koji će ići prema Žabljaku.
– Gradit ćemo novi most na Tari, koji će ići preko Bobova, ili neke druge dionice. Idejno rješenje dat će odgovore na ta pitanja – rekao je Spajić.
Spajić je rekao da su u planu brze ceste Podgorica-Nikšić, Nikšić-Pljevlja preko Šavnika i Žabljaka, kao i put od Podgorice, preko Tuzi do granice s Albanijom.
– Na ovaj način će sve općine u Crnoj Gori imati koristi od ovakvog investicijskog razvoja, koji će se odvijati u narednih šest godina. To će promijeniti našu budućnost, našu ekonomsku budućnost. Nisam uzalud rekao da Crna Gora ima veliki ekonomski potencijal i u to sam uvjeren – rekao je Spajić.
Dodao je da postoji veliki interes stranih investitora za sudjelovanje u nekim od ovih projekata, prije svega EBRD-a i Europske investicijske banke (EIB), kao partnera koji tradicionalno sudjeluju u izgradnji infrastrukture u Crnoj Gori.
Kada je u pitanju turistička sezona, Spajić je rekao da je ona dobra, što se tiče prihoda, ali i da postoje dijelovi turističkog sektora koji nisu dovoljno popunjeni.
– Ako pogledate prihode, u srpnju imamo fantastične rezultate. U tom mjesecu ćemo imati povećanje PDV-a od oko 28 posto, što je nezabilježeno. Prihodovna strana je jako dobra – kazao je Spajić.
Dodao je da Vlada prepoznaje slabosti turističkog sektora te da je pitanje zračne luke “usko grlo” turističke privrede koje treba što prije riješiti.
Spajić je rekao da je Vlada naslijedila situaciju iz 2018. ili 2019. godine, odnosno natječaj za koncesije za zračne luke i vrlo neodgovoran odnos prema Svjetskoj banci (WB) i Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC) koja je konzultant u tom projektu. .
– Sedam godina smo razvlačili taj proces i našli se na neformalnoj “crnoj listi” NO-a upravo zbog tolike neozbiljnosti i nebrige. Ne želimo biti neozbiljni, pogotovo prema ozbiljnim institucijama kao što je SB. Želimo najbolji mogući partnerski odnos s njima i zato se moramo ponašati odgovorno – rekao je Spajić.
Rekao je da će Vlada taj proces dovesti do kraja i vidjeti kakve su ponude.
– Sedam godina smo tapkali u mjestu i stvorili status naše države kao vrlo neodgovorne i doveli do toga da smo praktično na “crnoj listi” SB-a zbog neozbiljnog ponašanja – rekao je Spajić.
Dodao je da su tri tvrtke finalisti natječaja i dalje zainteresirane za konačne ponude za zračne luke.
– Vidjet ćemo kakve su konačne ponude i kao država ćemo o tome odlučiti kada ih dobijemo – rekao je Spajić.
Smatra da bi koncesija bila dobra za državu, jer bi njeni prihodi bili najmanje deset posto ukupnih koje ostvaruju zračne luke.
– To je dobra stvar. No, ima puno dijelova tog koncesijskog ugovora koji su vrlo nepovoljni za državu, pa ćemo intenzivno raditi na tome da, ako idemo prema koncesiji, konačni ugovor zaštiti sve interese države – rekao je Spajić.
Dodao je da će koncesionari morati pokazati da daju doprinos crnogorskoj ekonomiji i turizmu, te da će uložiti značajna sredstva u razvoj zračne luke i turističke ponude.
Spajić je naveo i da je Sveti Stefan jedan od naslijeđenih problema s kojim se Vlada mora boriti.
Rekao je da je Ministarstvo ekonomskog razvoja bilo u komunikaciji s Ammanom i investitorima, ali da do sada nisu pronašli zadovoljavajući model za izlazak iz krize.
– Bude li potrebe, osobno ću se uključiti. Nećemo raditi kompromise na štetu državnih interesa, ali nećemo ni ratovati s investitorima – zaključio je Spajić.
