Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je da će Crna Gora glasati u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) za rezoluciju o Srebrenici, te dodao da će podnijeti dva amandmana na rezoluciju u kojima stoji da je krivnja za genocid individualna i da se ne može pripisati bilo koje etničke, vjerske ili druge skupine.
– Glasat ćemo za ovu i sve rezolucije kojima se osuđuje genocid. Mi smo sto posto usklađeni s vanjskom politikom Europske unije (EU) – rekao je Spajić.
Spajić je istaknuo da na temelju predloženih amandmana nitko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili RS.
Srbi u Crnoj Gori
– Srbi u Crnoj Gori čine značajan postotak našeg stanovništva i to nikada ne smijemo zanemariti. Srbi za nas nisu i ne mogu biti genocidan narod. To ne postoji. Nijedan narod nije genocidan – napisao je Spajić na društvenoj mreži X.
Rezolucija kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u srpnju 1995. godine, trebala bi se naći na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u svibnju.
Kao pokrovitelji rezolucije potpisale su se najutjecajnije zapadne zemlje i značajne islamske zemlje, a od zemalja regije jugoistočne Europe sponzori su Slovenija i Sjeverna Makedonija.
Rezolucijom se traži da se 11. srpnja proglasi međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom se osuđuju svi postupci koji veličaju počinitelje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još uvijek na slobodi.
Od glavnog tajnika UN-a traži se uspostava informativnog programa pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji bi trebao biti realiziran već prije sljedeće godine, kada se obilježava 30. godišnjica tog zločina.
Rezolucija
Rezolucija ima za cilj pozvati sve države da u potpunosti ispunjavaju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida i poštuju relevantne odluke Međunarodnog suda za Pravda (ICJ).
Srbija se oštro protivi donošenju rezolucije i poduzima mjere kako bi uvjerila što više članica UN-a da se barem suzdrže od glasovanja na Općoj skupštini.
Bivši ministar vanjskih poslova Srbije i sadašnji ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić smatra da je odluka Crne Gore da glasa za rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici “sramotna i nečuvena”.
Dačić je za današnji Kurir istaknuo da je “nevjerojatno” da zemlja u kojoj Srbi čine više od trećine stanovništva glasa za rezoluciju koja “upravo Srbe predstavlja kao genocidan narod”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik inzistiraju da se ovom rezolucijom srpskom narodu pokušava nametnuti kolektivna krivnja i inzistiraju da u Srebrenici nije bilo genocida, iako je to potvrđeno presudama Haaškog suda.
Pripadnici vojske
Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u srpnju 1995. godine, nakon okupacije Srebrenice, koja je bila proglašena zaštićenom zonom UN-a, sustavno i sustavno ubili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.
Ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni su na doživotni zatvor zbog planiranja i provođenja genocida u Srebrenici.
