Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca govorio je za Dnevnik D Federalne televizije o europskom putu naše zemlje, a između ostalog osvrnuo se i na aktualnu sigurnosnu situaciju.
Prošla su skoro dva mjeseca otkako ste preuzeli dužnost šefa Delegacije i došli u Bosnu i Hercegovinu. Na neki ste način preuzeli taj vrući krumpir. Dovoljno vremena da dijelom upoznam zemlju, ljude i političare, ali i političare u Bosni i Hercegovini. Kakvi su vaši prvi dojmovi?
Ovdje sam dva mjeseca, ali čini mi se da sam i dulje, jer smo imali vrlo intenzivna dva mjeseca, pogotovo zadnji mjesec – lokalni izbori, poplave, posjet predsjednika Europske komisije,… predstavljanje godišnjeg izvještaja, ali bez obzira na to, našao sam, naravno, vremena da posjetim Banja Luku, ja sam neko ko voli planine, planinarim. Imao sam prvi slobodan vikend pa sam otišao na Bobovac, te sudjelovao na festivalu 600 godina kraljice Katarine. Općenito, ovdje se osjećam kao kod kuće. Ja sam Talijan, s juga, iz Napulja. Netko tko se u Sarajevu osjeća kao kod kuće, vjerujte mi. To su topli ljudi, otvoreni ljudi, ljudi koji se vole družiti i zato se osjećam kao kod kuće. Jako uživam razgovarati s građanima, posebno s mladima. Vidite tu strast i predanost, posebno za one mlade ljude kojima pomažemo da odrastaju u skladu s europskim vrijednostima. Optimist sam da će mi mandat donijeti puno novih stvari koje ću naučiti, ali i da ću doprinijeti budućnosti ove zemlje.
Jučer je Bosna i Hercegovina dobila Izvještaj o napretku. Kako ga ocjenjujete?
Da, jučer sam svečano predao Izvješće predsjedatelju Vijeća ministara BiH. U narednim danima to ću predstaviti i Zajedničkom povjerenstvu za europske integracije dva doma Parlamentarne skupštine, što je izuzetno važno. Moram napomenuti da Izvješće pokriva razdoblje od lipnja prošle godine do rujna ove godine, dakle duže je od tih 12 mjeseci i to je u biti jedno razdoblje gdje se vide dvije različite dinamike. Jedna dinamika je do ožujka ove godine, kada je Europsko vijeće donijelo povijesnu odluku o otvaranju formalnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, a druga dinamika je od ožujka do danas. Naravno da je bilo pomaka, bilo je iskoraka zahvaljujući suradnji svih aktera na razini države, entiteta, ali nešto manje reformi ili nešto više stagnacije u ovom drugom dijelu izvještajnog razdoblja. Izvješće uzima u obzir i pozitivne i negativne aspekte. Najvažnije je da je poruka ista. Naravno, lakše mi je dalje komunicirati tu poruku jer je prošli tjedan moja predsjednica Povjerenstva i sama rekla političkim liderima – da je sada pravi trenutak. Vidim sebe kao nekoga tko treba pomoći ovoj zemlji i zapravo imamo priliku do kraja ove godine pomoći da se napravi ono što je potrebno za otvaranje pregovora. Mislim da je otvaranje pregovora tako važno i da će biti stvarno, stvarno važan trenutak za ovu zemlju. Zaista jedva čekam zakoračiti u ovu drugu fazu u kojoj možemo istinski iskoristiti transformativnu moć Europske unije u Bosni i Hercegovini.
Kada ćemo dobiti datum?
Potpredsjednik Jozep Borelj i povjerenik Oliver Varhelji govorili su o novom sazivu Povjerenstva za petogodišnje razdoblje te da je ono izuzetno važno. Sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iz prve je ruke lokalnim vlastima rekla da na nju mogu računati u sljedećih pet godina, kao na nekoga tko je najjači zagovornik proširenja. Ali, naravno, za ples uvijek treba dvoje. Dakle, moramo zajednički djelovati, a lokalnim vlastima rečeno je da se dio zadaće mora obaviti, tu nemam što dodati ni oduzeti. Ovih pet godina je izuzetno važno razdoblje, vidjet ćemo gdje smo za pet godina. Neke zemlje će ići brže, neke će zemlje, ako se ne angažiraju na europskom putu i ako nema političke volje, trebati više vremena. Iskreno se nadam da će Bosna i Hercegovina ovo izgubljeno vrijeme u proteklih šest mjeseci sustići i biti što bliže za pet godina.
Javnost je nekako očekivala nešto oštriji izvještaj. Bira li ponekad Europska unija riječi kada se obraća Bosni i Hercegovini? Je li Europska unija veći izazov za Bosnu i Hercegovinu ili Bosna i Hercegovina za Europsku uniju?
Uvijek naglašavam da je proširenje u obostranom interesu. I u vašem i u našem interesu, naravno. Bosna i Hercegovina kao zemlja kandidat jasno želi postati članica, ali ne želim da se iko zavarava da mi postavljamo neke uvjete da otežamo taj proces. Nesporno je da Bosna i Hercegovina treba biti formalna članica, jer ona je svakako dio europske obitelji kojoj pripada, a s druge strane, iz sigurnosnih razloga, iz razloga stabilnosti, ekonomskih razloga, u interesu je Europske unije da regija, a samim time i Bosna i Hercegovina, budu u njezinom članstvu. Ali, s druge strane, Bosna i Hercegovina se mora pripremiti da bude dio jedinstvenog europskog tržišta. Morate imati određene propise, inače nećete uživati u blagodatima europskog tržišta. Što se tiče uvjeta, to nisu novi uvjeti, to su isti uvjeti, sada je samo pitanje ubrzane dinamike. Ubrzati, sustići druge, iskoristiti priliku o kojoj je govorila predsjednica Ursula von der Leyen, novi saziv koji za nekoliko dana preuzima kormilo, da ste u istom vlaku s ostatkom regije tj. izvodeći brzo.
Od preostalih uvjeta za otvaranje pregovora, što će po vama biti ili što će biti najveći izazov, što će biti dosta teško i na kraju, jeste li optimist da će se to riješiti?
Pragmatičan sam i optimist. Imam, naravno, prethodno iskustvo i znam da su neki uvjeti u okviru Reformske agende, odnosno u kontekstu Plana rasta, posebno zahtjevni za Bosnu i Hercegovinu, jer se direktno tiču nekih pitanja koja su bliska ljudima, pitanja suvereniteta, Ustava, glasovanja po nacionalnom principu, Ustavnog suda i tako dalje. Sve su to stvari koje treba riješiti, ne preko noći, već uključivim dijalogom. Isto vrijedi i za poštivanje politike viza. Moram pojasniti da to zapravo nije novi zahtjev. Uvijek je bio dio pravne stečevine i druge zemlje u regiji su pristale na ovaj uvjet u svojim reformskim programima. Europska unija i Bosna i Hercegovina će u konačnici pregovarati kada se usvoji Reformska agenda. Riječ je o postupnom procesu, i to sam objasnio domaćim čelnicima, da je to još uvijek predmet razgovora i razmatranja između partnera Europske unije i Bosne i Hercegovine.
Dakle, i sami ste svjesni da je Bosna i Hercegovina jedna pomalo specifična država. Stoga pojedini konstitutivni narodi imaju posebne odnose s drugim narodima i državama poput Turske i Rusije. Sada govorimo o viznoj politici, ali io sankcijama. Može li biti kompromisa i hoće li Europska unija pristati na to?
Vjerojatno znate da imamo okvir i osnovu za sankcije koje nismo koristili, ni u Bosni i Hercegovini, ni u ostatku regije, jer zapravo naša politika je prvenstveno politika poticaja. Mi, građani u regiji iu Bosni i Hercegovini želimo, prije svega, pokazati dobrobiti koje donosi Europska unija. Sankcije kao instrument postoje, ali želja Europske unije je prvenstveno pokazati, kao što je to bio slučaj u prethodnim pristupnim ciklusima, razmjere transformacije zemalja. Mi, naravno, želimo da naši partneri slijede našu sigurnosnu i vanjsku politiku, a to kontinuirano tražimo i od Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je trenutno 100% usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. To je jasno rečeno u Izvješću koje je jučer objavljeno, ali očekujemo, naravno, konkretnu realizaciju i provedbu ovih odluka.
Kako konkretno Europska unija gleda na vrlo česte kontakte, posjete i prijateljske odnose predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina i može li Dodik na ovaj način ugroziti put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji? ?
Onog trenutka kada je Bosna i Hercegovina dobila status zemlje kandidata, ona ima obvezu usklađivanja s politikama Europske unije. Nakon veljače 2022. Europska unija zauzela je jasan stav i politiku prema Rusiji i Bjelorusiji, uključujući i sankcije uvedene tim zemljama. Što se tiče naših partnera, pogotovo ako su zemlje kandidati, očekujemo usklađivanje s takvim politikama. Dakle, svaki poseban odnos sa zemljama kao što su Rusija i Bjelorusija protivan je vanjskoj politici Europske unije.
Plan rasta – rekla je gospođa Von der Leyen – ovoj zemlji, ovim ljudima, Bosni i Hercegovini je potreban taj novac. Hoće li nas taj novac čekati beskrajno dugo?
U konačnici, naš krajnji korisnik su građani ove zemlje. Sve što radimo, radimo za ljude ove zemlje. Nisu zatvorena vrata za 70 milijuna koje druge zemlje u regiji već povlače. Do usaglašavanja Reformske agende, vjerujem da će Bosna i Hercegovina sustići ostale i dobiti svoju prvu tranšu, ali prvo mora dogovoriti Reformsku agendu. Plan rasta nije samo Reformska agenda, on je mnogo širi od Reformske agende, kao što je jedinstveni sustav plaćanja u eurozoni koji će gospodarstvenicima iz ove zemlje omogućiti izvoz u Europsku uniju bez ili s malim troškovima ili digitalni agenda koja omogućuje mladima da telefoniraju s prijateljima u Europi bez naplate roaminga ili zelene koridore koji će malim poduzetnicima koji čekaju na granicama s Hrvatskom omogućiti da ne plaćaju određene naknade i troškove. Mislim, možda su to sitnice koje se zaboravljaju u tim političkim raspravama kada govorimo o Ustavnom sudu ili glasovanju po nacionalnom principu. Dakle, govorimo izravno o koristima za građane koji su naši krajnji korisnici.
Što vidite kao najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku kada je u pitanju presuda Kovačeviću?
Bez sumnje, izuzetno važno pitanje. Ne postoje elementi pravne stečevine Europske unije koji reguliraju uređenje bilo koje države. Nije priča o centralizaciji protiv decentralizacije, nego je više stvar, a to je temeljno načelo Europske unije, da imate jednakost i nediskriminaciju građana. Zato u svakom našem izvješću pozivamo domaće vlasti na provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava. Što se tiče presude u slučaju Kovačević, možda ste vidjeli u mojoj biografiji da sam i sam bio u pravosuđu i u potpunosti poštujem neovisnost sudova. Kad imate sudski spor u tijeku, izbjegavam komentirati. Sud će odlučiti i cijeniti, a kada presuda bude donesena, mi ćemo je provesti.
Radi li visoki predstavnik dobro ili loše i ima li podršku članica Europske unije?
Naša dva mandata su različita, ali neizbježno nas dvojica koordiniramo rad, već smo dali javne izjave da je ova odluka o pojavljivanju pred Europskim sudom odluka samog visokog predstavnika, koju smo primili na znanje i, kao Rekao sam, ne komentiramo postupke koji su u tijeku. Mi poštujemo presudu i vidjet ćemo kakav će biti epilog i vidjet ćemo što možemo učiniti, bez obzira na to kakva presuda bude.
Segment sigurnosti u Bosni i Hercegovini vrlo je važna tema, što je istaknuto iu prošlom Izvješću. Kako biste to ocijenili u svjetlu nedavnih događaja, uključujući sumnje u logore, obuku stranih državljana koji se bore na drugim ratištima, terorističke napade itd.?
U Bosni i Hercegovini imamo sveobuhvatan pristup koji ima funkciju posebnog predstavnika Europske unije, ali i zapovjednika EUFOR-a. Sada će 1. prosinca biti 20 godina od EUFOR-a i, naravno, bliske suradnje. Ja sam politički savjetnik zapovjednika EUFOR-a, a on je moj vojni savjetnik i stalno razgovaramo o sigurnosti. Pažljivo pratim razvoj događaja. Također trenutno provodimo vlastitu pažljivu procjenu. Situacija se ocjenjuje kao stabilna, ali nestabilna u smislu incidenata koji bi je mogli narušiti, no trenutno se opća sigurnosna situacija smatra stabilnom. Nažalost, imali smo taj tragični incident u policijskoj stanici u Bosanskoj Krupi. Ponudio sam pomoć s naše strane, policijski očevid je u tijeku i očekujemo da taj policijski očevid bude detaljan pa ćemo procijeniti nalaze.
