Ozbiljnije izravno ugrožavanje nacionalne sigurnosti ili ustavnog naloga trenutno nije u Hrvatskoj, ali pogoršana sigurnosna situacija na europskom kontinentu posljednjih godina također može utjecati na nacionalnu sigurnost. Ovo je zaključak iz javnog izvještaja Agencije za sigurnosnu obavještajnu službu (SOA) za 2024. godine, koja je objavljena u nedjelju, piše Jutarnji popis.
Prema SOA analizi, najznačajniji sigurnosni rizici za Hrvatsku su: cyber napadi, potencijalne individualne terorističke prijetnje i ekstremizam, ilegalna križanja i nestabilnost u neposrednoj četvrti – na zapadnom Balkanu. Izvještaj navodi da u Hrvatskoj nema terorističkih organizacija i da opasnost od terorističkih napada ostaje niska. Međutim, mogućnost samoodređenih pojedinaca ne može se isključiti, nadahnuti terorističkom propagandom, odlučivati o nasilnom zakonu.
Mlađi ljudi s mentalnim problemima, koji prihvaćaju ekstremne ideološke stavove i pokazuju sklonost nasilju.
Islamski ekstremizam
Glavni izvor terorističkih prijetnji Europa ostaje islamski ekstremizam, posebno pojedinci nadahnuti džihadističkom propagandom. Među njima su sve više i više mladih i maloljetničkih ljudi, uključujući migrante iz afričkih i azijskih zemalja. U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka pripadnika selekcijskog pokreta koji ne zagovaraju nasilje, dok na Zapadnom Balkanu postoji mali broj sljedbenika džihadističkog selafizma. Proteklih godina stotine bivših boraca ISIL -a i drugih terorističkih organizacija iz Sirije i Iraka vratile su se u matične zemlje. Većina povrata osuđena je za kraće zatvorske kazne i danas je već na slobodi.
Sigurnost regije dodatno ugrožava izuzetno desničarske skupine, iako nisu dominantna prijetnja.
SOA u izvješću kaže da su hrvatski državljani koji su se pridružili ISIL -u još uvijek u logorima pod kontrolom kurdskih snaga u Siriji, gdje se nalaze pripadnici obitelji ISIL borbenih obitelji. Uglavnom se radi o ženama koje su radikalizirane u inozemstvu i otišle su na teritorij koji kontroliraju terorističke organizacije.
Značajan broj terorističkih napada u EU, bilo da su izvedeni ili spriječeni, povezan je s ljudima koji su u Europu migrirali posljednjih godina. ISIL je koristio migrantski val kako bi stavio svoje ljude u EU, predstavljajući ih kao izbjeglice. Ne postoje izraženi ekstremistički pokreti u hrvatskom društvu, ali pojedinci i male skupine s takvim svjetonazorima još uvijek djeluju.
Paravojna organizacija
Izuzetno ispravna scena ostaje trend djelovanja s ciljem ukidanja postojećeg demokratskog ustavnog poretka. Zabilježene su namjere i pokušaji paravojne organizacije, vojne obuke i nabave oružja s ciljem promjene Ustavnog reda Hrvatske.
U siječnju 2025. godine, jedan hrvatski državljanin stavljen je na američki popis posebno označenih globalnih terorista kao člana Međunarodne mreže nasilnih ekstremnih Wowers “terorgrama kolektiva”, koji se čuva kao teroristička organizacija.
Dio ekstremne desnice promiče neonacističke ideje i izražava animozitet prema migrantima i stranim radnicima u Hrvatskoj. Iako je opasnost od nasilja ovih skupina niska, postoji mogućnost pojedinih incidenata koji mogu uzrokovati samoodređene pojedince, izvješće je navedeno.
Lijevi ekstremisti, zbog malog broja, slabe organizacije i nedostatak podrške u javnosti, ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Veći ekstremizam Srbije, iako prisutan, ima mali broj pristaša u Hrvatskoj.
U Srbiji, tijekom antivladinih prosvjeda, mediji bliski vlastima sve više proširuju narative na unutarnje i vanjske neprijatelje, s ciljem diskreditacije studentskih prosvjeda. U tom kontekstu, Hrvatska je predstavljena kao “trajni anti-serb faktor” i zemlja koja navodno organizira studentske prosvjede i djeluje neprijateljski raspoložen prema Srbiji.
Prema izvješću SOA -e, režim Aleksandar Vušić koristi sigurnosni aparat i ima medije za diskreditaciju prosvjeda, postavljajući teze koje su organizirali hrvatske i druge strane usluge kako bi destabilizirali vlasti. Istoče se i slučajevi protjerivanja hrvatskih građana iz Srbije.
SOA upozorava i politički i regionalni utjecaj srpske pravoslavne crkve (SPCS), koja s religioznom ima političku dimenziju, promičući koncept “srpskog svijeta”. “Si-serbijsko vijeće” korišteno je za ponovno promicanje ideje “Jedan narod, jedna vjera, jedna država.” U tom kontekstu, bliskost s Rusijom, koja nastoji usporiti euroatlantsku integraciju Zapadnog Balkana, posebno Srbije, koju Rusija podržava u političkoj, diplomatskoj, vojnoj i inteligenciji.
Rusija jača prisutnost inteligencije
Izvještaj zaključuje da je Rusija intenzivirala svoju inteligencijsku prisutnost u Srbiji, posebno angažiranim agentima koji su prethodno protjerani iz zemalja EU -a, gdje su djelovali pod diplomatskom pokrivanjem.
Tijekom 2024. godine zabilježen je i porast cyber napada – ukupno 38, što je sedam više nego u prethodnoj godini. Ti su napadi bili prvenstveno usredotočeni na špijun državnih institucija i krađu podataka relevantnih za nacionalnu sigurnost. Dvije trećine značajnih napada u Hrvatskoj pripisuju se ruskim državnim hakerima. Jedan primjer je napad Blackbot Group Blackbot na informacijski sustav KBC Clinical Hospital Center (KBC), a napadači su krali i zaključali veliku količinu medicinske dokumentacije. Eskalacija napada spriječila je SOA, a podaci su vraćeni u KBC.
