Više od 11 godina u Federaciji BIH provode se alternativne sankcije za počinitelje kaznenih djela. Drugim riječima, umjesto u zatvor, osuđenici mogu raditi za “opće dobro”.
No, riječ je o počiniteljima kaznenih djela za koje je zaprijećena kazna zatvora do jedne godine, a uglavnom je riječ o imovinskim deliktima i neovlaštenom posjedovanju opojnih droga, koja se, uz dobrovoljni pristanak osuđenika, zamjenjuje kaznom zatvora u zajednici. uslugu u trajanju od najmanje deset do najviše 90 radnih dana.
Dobar primjer
U većini kantona koji su nadležni za provedbu ove sankcije se uspješno provode, a najčešći poslovi koji se primjenjuju u praksi vezani su za rad u komunalnim poduzećima, ali i ustanovama socijalne zaštite.
Ovaj model koristi većina zapadnih zemalja, jer štedi novac poreznih obveznika, a kao dobar primjer ovakve prakse u FBiH ističe se Unsko-sanski kanton (USK).
Kako je na naš upit odgovorio resorni ministar Dragan Polimanac, tijekom prošle godine proveli su ukupno 43 pravomoćne presude kroz institut alternativnih kaznenih sankcija rada za opće pravo na slobodu. Ministarstvo pravosuđa i uprave USK ima ukupno 18 sklopljenih ugovora s poslodavcima kod kojih se provodi ova sankcija, te obučeno 82 osobe koje mogu biti imenovane povjerenicima. Iako među poslodavcima prednjače komunalna poduzeća, ugovori su sklopljeni i s domovima zdravlja i bolnicama.
U Tuzlanskom kantonu u toku 2023. godine zabilježena su tri slučaja izvršenja radova za opće dobro. Za razliku od USK, a prema informacijama koje smo dobili iz resornog ministarstva, TK ima izražen problem na području grada Tuzla, gdje su, kako su naveli, sklopili ugovor sa samo jednim poslodavcem koji je pokazao nema interesa za obavljanje poslova za opće dobro.
– To je posebno bilo izraženo kada su u pitanju osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela zlouporabe i stavljanja u promet opojnih droga. Stoga su poduzete aktivnosti na proširenju liste poslodavaca – pojasnili su nam iz Ministarstva pravde i uprave TK.
Bez plaće
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu u protekloj godini na slobodi su izvršene ukupno četiri kazne rada za opće dobro. Prema riječima resornog ministra Gorana Karanovića, sklopljeno je više ugovora s ustanovama koje se bave komunalnim, socijalnim, humanitarnim i sličnim djelatnostima, u kojima se može ostvariti opća svrha izvršenja kaznenih sankcija, ali i rad za opće dobro na slobodi. .
Inače, osuđenici u ovom slučaju nemaju pravo na naknadu, a često stječu radni staž.
Nema podataka
U Zeničko-dobojskom kantonu također imaju potpisane ugovore o izvršenju ovih sankcija s komunalnim poduzećima i ustanovama iz oblasti socijalne zaštite. No, zbog odsutnosti ministra i pomoćnika ministra pravosuđa nisu nam mogli dati podatak koliko je takvih presuda izvršeno. Sličan odgovor dobili smo i iz Kantona Sarajevo.
100 KM košta dan zatvora po osuđeniku, pa se primjena ovog instituta, prema riječima naših sugovornika, isplati, jer donosi uštede u budžetu.
