Slobodan u državi, zaštićen u sustavu, opasnost za društvo. Svemu bi tome uskoro trebao doći kraj. Idućeg tjedna u Federaciji će biti dostupan registar pedofila – s konkretnim podacima, imenima počinitelja i kaznenim djelima. Priča je ponovo aktualizirana nakon što je ispod radara javnosti prošao slučaj glumca Moamera Kasumovića, koji je osuđen za blud s maloljetnicom. Da stvar bude gora – platio je kaznu, stoji Federalna televizija.
– Vidjela sam ga dvaput nakon toga. Hoda normalno, živi, kao da se ništa nije dogodilo. Drago mi je da je dobio kaznu, ali, s druge strane, opet je na slobodi.
Dio je to iskaza mladića kojeg je, prema presudi, Kasumović zlostavljao. Dječak je tada imao 14 godina. Općinski sud u Sarajevu osudio ga je na godinu dana zatvora. Međutim, umjesto toga – sloboda vrijedna 36.500. A koliko koštaju traume iz djetinjstva?
Urušavanje povjerenja u ljude
– Djeca vjeruju odraslima i zato je ovaj zločin puno teži – jer uništava povjerenje u ljude oko nas, u svijet kakav smo do tada imali, viziju. Nakon toga je teško ponovno uspostaviti povjerenje u bilo koga – objašnjava psihoterapeutkinja Anesa Vilić.
Prema pisanju medija, ovakvih slučajeva bilo je još, no cijela je priča prošla ispod radara javnosti. Greška ili integrirani sustav? Da je registar pedofila postojao, epilog bi u ovom, kao i u mnogim drugim slučajevima, mogao biti znatno drugačiji. Nakon pet godina saborske procedure, zakon tek ovaj tjedan stupa na snagu. Njime konačno postaje dostupan registar pedofila.
– Ono što zakon nalaže je stvaranje baze podataka za počinitelje kaznenih djela spolne slobode i morala protiv djece i maloljetnika. Registar će biti tajan i trajan, što znači da će pristup njemu biti ograničen – kaže Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu FBiH.
Njezin kolega Jasmin Duvnjak ističe da će ti podaci biti dostupni svim organizacijama, institucijama, institucijama, subjektima koji se bave problematikom djece i mladih.
Trajna, ali i tajna. Pristup podacima imat će samo pravosudne institucije i institucije koje izravno rade s djecom. Predviđene su i obveze koje počinitelj ima nakon presude.
– Povremeno se javljati organu unutarnjih poslova, obavještavati ga o namjeri udaljavanja izvan mjesta prebivališta, kao i suzdržavati se od posjećivanja mjesta i objekata u kojima se okupljaju djeca. Primarna svrha ovog zakona nije, kako se misli, pooštravanje sankcija, nego zapravo sprječavanje da osuđeni učini ponovno isto kazneno djelo – napominje doktorica pravnih znanosti Adna Hanić-Zalihić.
– Jako je važno znati tko će imati nadležnost nad registrom, tko ima uvid u takav registar, tko će u njega vršiti uvid, tko je dužan vršiti uvid u njega. Svjesni smo da vrlo često odrasli i kada imaju saznanja da je netko osuđivani seksualni predator – ne koriste to saznanje kako bi zaštitili djecu – dodaje Vilić.
Produbljivanje traume
Javnost s vremena na vrijeme šokiraju ovakvi slučajevi. No činjenica je da se one – htjeli mi to priznati ili ne – događaju redovito. Do sada je sustav išao u korist počinitelja, jer su kazne za ova i slična kaznena djela prilično blage.
I zakon i društvo moraju štititi maloljetnike. Neumjesna pitanja zašto se šutjelo samo pridonose osuđivanju i produbljivanju traume. Nikada nije kasno prijaviti zlostavljanje i moramo stvoriti siguran prostor za one koji su ga doživjeli.
