Kad zima stigne na Antikiteru, ionako mala populacija izoliranog grčkog otoka još više opada.
“Ima nas dvadesetak, nema djece, nema pekare”, kaže gradonačelnik Giorgos Harhalakis koji čini sve da oživi mali egejski otok.
“Ne odustajem”, rekao je za AFP.
Antikitera, otok između Kitere i Krete, kao i mnoge druge ruralne regije u Grčkoj, pati od velike depopulacije.
Otok veličine hrvatskog Vira imao je 39 stanovnika, prema popisu iz 2021. godine bilo ih je tisuću.
Harhalakis (37) još se sjeća svojih prvih godina u osnovnoj školi 1990-ih, prije nego što je njegova obitelj, kao i mnogi drugi, bila prisiljena preseliti na kopno zbog “financijskih problema”.
U to je vrijeme otok bio dom “poljoprivrednicima, ribarima i stočarima”, rekao je. Danas je naseljen samo lučki gradić Potamos.
U stjenovitim visovima Antikitere još su vidljivi suhozidi terasastih polja između napuštenih i srušenih kuća.
Jedina veza otoka s vanjskim svijetom je brodom do Kythere i Krete.
Zatvorene škole
Zbog egzodusa stanovnika osnovna škola zatvorena je krajem prošlog stoljeća, ali je 2018. nakratko otvorena za samo troje učenika, Despinu i Dionisa Andronika, bračni par koji se na otok vratio iz Atene.
“Kada je moja najstarija kći završila osnovnu školu 2021., morali smo ponovno otići kako bi mogla ići u srednju školu na Kytheri”, rekao je Dioniz Andronikos.
Škola je ponovno bila prisiljena zatvoriti se. Početkom ove školske godine još deset škola diljem Grčke ima istu sudbinu zbog manjka učenika.
Stopa fertiliteta u Grčkoj iznosi 1,43 i ispod je prosjeka EU koji iznosi 1,53 djece, pokazuju podaci EU agencije Eurostat.
Nedavno istraživanje Helenskog instituta za demografska istraživanja (IDEM) pokazalo je da svaka treća općina u zemlji ima manje od 10 rođenih godišnje.
Kad zima stigne na Antikiteru, ionako oskudno stanovništvo izoliranog grčkog otoka gotovo se smanjuje.
“Ima nas 20 do 25, nema djece, nema pekare”, kaže lokalni čelnik Giorgos Harhalakis. “Ne odustajem” https://t.co/wF1xzx5yzJ pic.twitter.com/dTdMvZeidE
— Novinska agencija AFP (@AFP) 9. listopada 2024
Institut je to pripisao starenju stanovništva Grčke, ali i “izrazito neravnomjernom rasporedu stanovništva”.
Više od trećine Grka živi u Ateni.
A s više od petine stanovništva u dobi od 65 i više godina, Grčka je na četvrtom mjestu među zemljama članicama EU-a s najvećim brojem starijih osoba.
Samo su Italija (23,8 posto), Portugal (23,7 posto) i Finska (23,1 posto) zauzeli više mjesto, prema Eurostatu.
Da stvar bude gora, više od pola milijuna mladih napustilo je zemlju tijekom financijskog sloma prošlog desetljeća.
Prastaro računalo, nova nada
Harhalakis kaže da je glavni problem na Antikiteri nedostatak infrastrukture. “Država mora ponuditi poticaje” za gradnju kuća i lokala, rekao je.
Zimi na otoku radi samo jedan kafić koji je ujedno i mala trgovina. Vodi ga muškarac u osamdesetima.
“Lokalno stanovništvo stari i budućnost otoka je upitna”, rekla je Catherine Dechosal, umirovljena Francuskinja koja vrijeme provodi između otoka i domovine.
Vlada je ove godine uvela poticaje za mladence kako bi suzbila demografski kolaps.
No stručnjaci upozoravaju da povećanje broja rođenih nije jedini odgovor.
“Stope smrtnosti i imigracije igraju važnu ulogu i ne bi ih trebalo umanjivati”, rekao je Vyron Kotzamanis, direktor IDEM-a.
Harhalakis se nada da će planirani opservatorij za klimatske promjene na otoku stvoriti radna mjesta.
Antikitera već uživa veliku slavu u znanstvenom svijetu.
Ondje su spužvari početkom 20. stoljeća, u olupini broda iz rimskog doba, pronašli astrološki sat iz 2. stoljeća za koji se vjeruje da je najstarije računalo na svijetu.
